Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabavlja sistem za detekciju prevara vrijedan više od 3,5 miliona kuna, koliko iznosi procijenjena vrijednost te nabavke s PDV-om, piše u utorak Večernji list.
Kako se navodi u konkursnoj dokumentaciji, sistem koji odabrani ponuditelj treba i implementirati morao bi omogućiti sveobuhvatnu zaštitu od prevara tokom procesa kojima upravlja HZMO.
Pritom je prevara definirana kao namjerna obmana koja ima za cilj utjecati na proces kako bi se ostvarila finansijska dobit ili nanio gubitak. To se može dogoditi, navodi se, u bilo kojem koraku procesa, a sistem bi to trebao otkriti i upozoriti službenike.
“Trenutni informacijski sistem HZMO-a nema automatsku mogućnost prepoznavanja namjernih ili nenamjernih grešaka. HZMO godišnje obrađuje podatke približno tri miliona korisnika te zaprima približno 50.000 novih zahtjeva za ostvarenje prava na mirovinu”, pojasnili su iz HZMO-a uz opasku da “s obzirom na to da je konkurs još uvijek u toku, nisu u mogućnosti otkrivati detalje o dosadašnjem iskustvu radi benefita koje očekuje od automatiziranog rješenja”.
U HZMO-u ističu kako su automatizirana softverska rješenja za otkrivanje prevara postala nezaobilazna u velikim sistemima. Istraživanja pokazuju da se u prevarama gubi tri do pet posto svjetskog BDP-a, a na jugoistoku Evrope i više.
U konkursu stoji kako će sistemom za sprečavanje prevara biti obuhvaćeni procesi u vezi s ostvarivanjem prava na mirovinsko osiguranje, i to starosnu mirovinu, porodičnu mirovinu i invalidsku mirovinu. Uz sistem automatske kontrole i automatskog otkrivanja sumnjivih slučajeva i anomalija, HZMO treba i alate koji će pomoći u trijaži kako bi se olakšalo donošenje odluka o izboru slučajeva koji će se uzeti u istragu, a kroz sistem mora biti moguće voditi i istragu.
Inače, uvjeti umirovljenja i način izračuna mirovina zadani su zakonom, tako da u tom dijelu ne bi smjelo biti prevara. Lov u mutnom najčešće kreće tamo gdje postoje diskrecijske odluke raznih službi.
Prije desetak godina mirovinski je fond, zajedno s ljekarima, najčešće bio na udaru državnog aparata zbog invalidskih mirovina, koje su se stjecale na osnovi lažne medicinske dokumentacije. Škakljiva su tema bili i braniteljski statusi, pa i uvjeti pod kojima su se odobravale mirovine po posebnim propisima, gdje softver, kakav god bio, malo može pomoći.
HZMO je s godišnjim budžetom većim od 42 milijarde kuna jedna od moćnijih javnih institucija, a širok je i krug njihovih korisnika, a to su svi zaposleni koji plaćaju doprinose, više od 1,2 miliona umirovljenika te oko 140.000 roditelja primatelja dječjeg doplatka. U državnom mirovinskom osiguranju zaposleno je oko 2.700 osoba.
Koliko se u HZMO-u otkrije prevara i koja im je finansijska vrijednost nismo dobili odgovor, donosi Večernji list.
