Večernji list: Neto plata 7.108 kuna, do 3.854 kuna zarađuje 136.000 radnika

Hrvatska kuna (Foto Hina)

Prosječna mjesečna neto plata isplaćena u oktobru bila je 7.108 kuna. U godinu dana neto plate porasle su 361 kunu, no u odnosu na prethodni mjesec lagano su pale, za deset kuna, piše u nedjelju Večernji list.

Polovica zaposlenih, oko 684.000, ali bez 202.000 zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, zarađuje manje od 6.017 kuna. Plate su u posljednjih godinu dana nominalno porasle nešto više od pet posto, ali zbog inflacije realno su u plusu samo dva posto.

Kad je riječ o djelatnostima, najveći rast plata na godišnjoj razini od nepunih devet posto ovog puta imaju dva sektora iz privrede, i to ugostiteljstvo i turizam te IT sektor koji uz rast plata bilježi i najveći porast zaposlenosti.

Najmanje povećanje plaća (2,6 posto) bilježe ostale uslužne djelatnosti s otprilike 22.000 zaposlenih. U javnom je sektoru najveći skok plata zabilježen u zdravstvu, 6,5 posto, s tim što zaposleni u bolnicama imaju u prosjeku oko 9.600 neto, a ostale djelatnosti zdravstvene zaštite oko 8.500 kuna neto plate. U socijalnoj skrbi prosječna je plata oko 6.100 kuna. Kad je o obrazovanju riječ, u vrtićima je prosječna plata oko 6.200 kn, osnovnim školama oko 7.800 kn, srednjim školama oko 7.900 kn, a na fakultetima blizu 11.000 kuna. Državna uprava ima prosječne plate nešto ispod 8.200 kuna!

Deset posto zaposlenih s najnižim platama, bez obrta, zarađuje manje od 3.854 kuna neto, a u toj je skupini oko 136.000 zaposlenih. Isti broj najbolje plaćenih u državi zarađuje na mjesec više od 11.033 kuna neto. Kretanje plata ovisno je i o ponudi radne snage pa je sektor turizma i ugostiteljstva ove godine morao povećati plate više od ostalih kako bi dobili radnike. Građevinski sektor je u velikom naletu i po zapošljavanju i po obujmu građevinskih aktivnosti, no plate su im rasle sporije od prosjeka – oko četiri posto.

Prerađivačka je industrija povećala prosječne plate u godini dana za stotinjak kuna, na 6.572 kune. Najveća su prosječna primanja, oko 10.800 kuna, u IT sektoru. Institut za javne financije objavio je istraživanje svog istraživača Josipa Franića i poljskog koautura Stanisława Cichockog koje pokazuje da svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj (27 posto) prima veće iznose plate od onih koji su prijavljeni nadležnim institucijama, pri čemu više od polovine njih čini to na mjesečnoj bazi. Prema istraživanju provedenu u septembru 2019. godine, svaki sedmi zaposlenik u EU ne bi imao ništa protiv namjernoga umanjenja porezne osnovice radi isplate dijela plate nezakonitim putem.

Hrvatska se nalazi pri samome vrhu liste, sa 17,6 posto ispitanika koji bi pristali na isplatu manjih iznosa u gotovini te sedam posto onih koji bi prihvatili ponudu bez obzira na iznos. Spremnost za takve isplate najmanja je u Portugalu (svega četiri posto), a najviša u Nizozemskoj (25 posto). Ekonometrijska analiza anketnih podataka identificirala je nizak porezni moral, razmjerno niska primanja umirovljenika te manjak povjerenja u društvu kao temeljne odrednice ovakvih stavova. Autori zaključuju da posebno zabrinjava snažna potpora mladih ovakvoj strategiji umanjenja porezne obveze, što ukazuje na realnu opasnost njezina širenja, donosi Večernji list.