Večernji list: Stranci u deset godina kupili 60.000 stanova, na redu oranice

Traktor (Ilustracija Pixabay)

Udio stranaca među kupcima nekretnina 2010. godine bio je 14 posto, a 2020. svaki je četvrti bio stranac, piše u ponedjeljak Večečrnji list, navodeći da Slavonija čeka juli 2023. godine kad ističe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.

Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prodano 314.000 stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodanih stanova i apartmana kretao od 23.000 u prošloj godini, što je bio najniži broj, do gotovo 40.000 u 2010. godini.

Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u deset godina kupili 60.000 stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac.

Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je udio stranaca među kupcima na Jadranu bio najniži. U Međimurju i Varaždinskoj županiji udio stranaca kreće se oko dva posto, a drugdje u kontinentalnom dijelu je zanemariv.

Slavonija se priprema za razdoblje kad će i njih salijetati strani kupci, ali ne zbog stanova, nego zbog zemljišta jer u julu 2023. godine ističe desetogodišnje prijelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.

Lani je u Hrvatskoj prodano oko 34.000 poljoprivrednih parcela za nešto manje od 1,5 milijardi kuna, a srednja cijena hektara poljoprivrednog zemljišta kretala se oko 25.000 kuna, odnosno oko 3.300 eura. U godini dana povećanje je bilo oko 14 posto, no slično kao i kod nekretnina cijene poljoprivrednog zemljišta u zaleđu Jadrana ne mogu se usporediti s onima na kontinentu.

Gleda li se prosjek, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj gotovo je šest puta jeftiniji nego u susjednoj Sloveniji, a 13 puta jeftiniji nego u Italiji. U Mađarskoj je hektar obradive zemlje oko 4.700 eura, u Rumuniji oko 5.000 eura.

“Krupnije i kvalitetnije parcele već su raspodijeljene, stranci su i do sada mogli kupovati zemljište preko kompanija”, kaže Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Ko god kupi zemljišta u Slavoniji, a ne čini to zbog špekulativnih razloga već se želi baviti poljoprivrednom proizvodnjom, suočit će se s velikim problemom gdje će naći radnike.

“Mi nemamo dovoljno ljudi ni da se jabuke poberu”, kaže Lovrinčević koji ističe da su mnogi postali eksperti za sisteme potpora te da se prilagođavaju uvjetima iz konkursa kako bi uložili što manje, a izvukli veće iznose potpora bez znatnog povećanja proizvodnje, donosi Večernji list.