Od 2001. do 2021. godine cijene u Hrvatskoj porasle su 43,4 posto. Režije su skuplje 85 posto, a inflacija je najviše pogodila penzionere i samačka domaćinstva, piše u četvrtak Večernji list.
U januaru je inflacija u Evropskoj uniji ubrzala na 5,6 posto, a u eurozoni na 5,1 posto. U Hrvatskoj je inflacija, prema HIPC metodologiji, također ubrzala na početku godine s decembarskih 5,2 na 5,5 posto. Detalje će danas objaviti Državni zavod za statistiku koji prati kretanje cijena prema dvije različite metode, no obje pokazuju rast.
Najviša je inflacija unutar EU u baltičkim zemljama, ali i najveći dio zemalja centralne i južne Evrope ima inflaciju iznad 6 do gotovo 9 posto. Cijene plina i energenata zacijelo se neće stabilizirati do daljnjeg, tako da će većina građana biti suočena s padom standarda.
Inflacija je najpogubnija za penzionere, samohrane roditelje i općenito domaćinstva s niskim prihodima, potvrdilo je i ove sedmice objavljeno istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb.
Institut tvrdi da su u prethodnom dvadesetogodišnjem razdoblju, od 2001. do 2021. godine, cijene u Hrvatskoj porasle samo 43,4 posto. Hrana je u dva desetljeća poskupjela 47 posto, alkohol 134 posto, a izdaci za zdravlje su se udvostručili. Režijski su troškovi u tom razdoblju skočili 85 posto, a izdaci za komunikacije pali su pet posto te odjeća i obuća deset posto.
Na temelju podataka iz ankete o potrošnji domaćinstva, istraživači Ivica Rubil, Marina Tkalec i Ivan Žilić kažu da su nejednakosti prisutne i kod inflacije, koja ne pogađa sve grupe podjednako. Penzionerska stopa inflacije bila je u prethodna dva desetljeća veća od referentne za 9,3 postotna boda, a samačkih domaćinstava za 10,4 postotna boda, dok je deset posto najbogatijih imalo nešto nižu inflaciju od prosječne za manje od dva postotna boda.
“Slikovito rečeno, penzionersko domaćinstvo koje je 2001. godine imalo izdatke za potrošnju od 4.000 kuna, za istu tu košaricu 20 godina kasnije moralo je platiti 6.107 kuna, dok referentna stopa inflacije sugerira da je za istu košaricu 20 godina kasnije trebalo platiti 5.735 kuna”, objašnjava Marina Tkalec, istraživačica Ekonomskog instituta Zagreb, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
