Večernji list: U Hrvatskoj 40% ljudi zbog posla ima psihičke probleme

Građevinski alat (Ilustracija Pixabay)

Hrvatska je prošle godine imala 14.403 povrede na radu i 21 smrtni slučaj povezan s poslom, izvještava Hrvatski zavod za javno zdravstvo. I dok se broj povreda smanjio za oko 4.000, smrtno stradalih na poslu bilo je dvoje više nego godinu dana prije, piše u ponedjeljak Večernji list.

S udjelom od jedan posto povrijeđenih, većim dijelom na samom poslu, a oko 14 posto u saobraćaju, Hrvatska se nalazi među državama s najmanjim brojem povreda na radu.

U 2020. godini 2,4 posto zaposlenih u EU prijavilo je najmanje jednu nezgodu na radu u prethodnih 12 mjeseci, što ipak predstavlja smanjenje u odnosu na prethodno razdoblje. Najviše se povreda na radu događa među obrtnicima, pogonskim radnicima, montažerima te kvalificiranim radnicima u poljoprivredi i ribarstvu, gdje se u prosjeku na svakih 100 zaposlenih povrijedi njih najmanje troje.

Gleda li se samo ta grupa zanimanja, najviše je nesreća u Finskoj – 19 na 100, zatim Švedskoj – 12 na 100 te u Luksemburgu deset posto. Nasuprot tome, u Latviji, Hrvatskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Latviji u najrizičnijim zanimanjima na poslu se povrijede manje od dva radnika na njih 100.

Eurostat navodi da se 13 od 100 evropskih radnika žali da im svakodnevne radne aktivnosti izazivaju stalni umor i bolne podražaje, slijede problemi sa snažnom vizualnom koncentracijom (10 posto), rukovanje teretima (9,1 posto) te ponavljajući pokreti rukama ili rukama (8,7 posto).

Podaci su također pokazali da se gotovo svaka druga zaposlena osoba u dobi od 15 do 64 godine suočava s čimbenicima rizika koji narušavaju mentalno blagostanje na poslu.

U 11 država članica od 27, udio ljudi koji prijavljuju mentalne rizike povezane s radom premašio je polovicu svih zaposlenih ljudi koji prijavljuju mentalne rizike povezane s radom.

Švedska (76,4 posto), Grčka (69,1 posto) i Luksemburg (67,4 posto) imaju najviše vrijednosti, Hrvatska je imala nešto manje od 40 posto takvih žalbi, većim dijelom od žena, dok su Češka (33,8 posto), Latvija (26,7 posto) i Njemačka (25,8 posto) imale najniže udjele.

Vremenski pritisak ili preopterećenje poslom bili su najčešće spominjani čimbenici rizika za mentalno blagostanje na poslu, o čemu je izvijestila gotovo jedna petina (točno 19,5 posto) zaposlenih ljudi u EU. Suočavanje s teškim klijentima, pacijentima, učenicima itd. i nesigurnost posla bili su drugi i treći po učestalosti rizični čimbenici za mentalno blagostanje koje su ljudi prijavili na poslu, a te čimbenike navodi 10,4 posto, odnosno 6,1 posto ljudi, donosi Večernji list.