Večernji list: Već sada nedostaje 300 ljekara porodične medicine

Ilustracija Pixabay

Osim načelne želje za jačanjem domova zdravlja, u do sada prezentiranim novostima novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti nema nijednog elementa plana za revitalizaciju porodične medicine, ni u kadrovskom ni u organizacijskom smislu, piše u ponedjeljak Večernji list.

Doktori porodične medicine drže to neprihvatljivim prepuštanjem primarne zdravstvene zaštite daljnjem urušavanju.

“Radna grupa za izradu nacrta Zakona imala je tri online sastanka na kojima smo prošli kroz pedesetak od valjda tristotinjak članaka i više se nije sastala od decembra. Na predstavljanju plana reformi nije rečeno ništa što bi na bilo koji način ukazivalo na pozitivne pomake u porodičnoj medicini, naprotiv. Nameću se dodatna opterećenja poput učestvovanja u dežurstvu u hitnoj i objedinjenim hitnim bolničkim prijemima. Ništa stimulativno što bi mlade ljekare privuklo u primarnu”, kaže dr. Nataša Ban Toskić, čelnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, iz koje već dugo upozoravaju kako se ljekari iz primarne osipaju. Dio odlazi u mirovinu, a mladi u ordinacije porodične tek zastanu u prolazu dok čekaju specijalizaciju u bolnici. Za nekoliko godina moglo bi se dogoditi da veliki broj pacijenata ostane bez svog izabranog doktora.

Već sada u Hrvatskoj imamo 104 tima porodične medicine bez nositelja, što znači da 104 ordinacije nemaju stalnog doktora nego ih pokrivaju ostali ljekari koji se izmjenjuju na zamjenama, bilo da rade prekovremeno nakon što odrade svoju ordinaciju ili su privremeno tamo dok čekaju bolničku specijalizaciju. Prema podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, publikacije Hrvatske liječničke komore, imamo 2.327 timova porodične medicine, ali samo 2.223 ljekara porodične medicine i oni skrbe o 3,66 miliona osiguranih osoba.

Od 2.223 ljekara 185 je starije od 65 godina i u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima, upozorava KoHOM i ističe kako nedostaje gotovo 300 ljekara porodične medicine. Čak 650 ljekara (33 posto) starije je od 60 godina pa je realno da za pet godina još pola miliona ljudi ostane bez izabranog ljekara. Prosjek dobi svih ljekara porodične je 53 godine, a 80 posto čine žene. Samo 47 posto su specijalisti porodične medicine, ostalo su diplomirani ljekari. Istovremeno, na specijalizaciji je samo 150 ljekara u cijeloj zemlji. Od 1996. godine, kada je timova porodične medicine bilo 2.447, broj porodičnih ljekara pao je za čak 17 posto.

Istovremeno je broj bolničkih ljekara porastao sa 6.000 na 9.139, odnosno za čak za 50 posto, a prosječno su stari 43 godine. Broj ljekara hitne medicinske pomoći porastao je čak 240 posto, pa ih je sada 850 i prosječno su stari 33 godine.

Prethodni članakNa današnji dan je rođen Alija Nametak
Naredni članakVlada fiksira maržu i privremeno smanjuje trošarine na gorivo