Večernji list: Za povratak u kancelarije više šefovi nego radnici

Ilustracija Pixabay

Jedna za drugom padaju COVID-19 mjere i restrikcije pa i ona da svi koji to mogu rade od kuće. COVID-19 pao je u drugi plan, no ne i rad od kuće, jer se radnici širom svijeta nerado vraćaju u kancelarije, piše u ponedjeljak Večernji list.

Tako je i kod nas, a u sindikalnim krugovima kažu da su najviše otpora povratku u kancelarije pokazali zaposleni u telekomima. Suočene s otporima pa i otkazima, kompanije su počele pozivati ljude da barem jedan ili dva dana u sedmici odrade u kancelariji kako bi prijelaz na “staro normalno” bio postupniji.

Kod nas još nije zabilježen veći broj oglasa za poslove od kuće, no američke agencije za zapošljavanje kažu da je svaki peti oglas za posao u SAD-u upravo takav. Interes za radna mjesta od kuće tri puta je veći od interesa za klasične poslove u kancelarijama, institucijama ili trgovinama.

Procjena je američkih stručnjaka da će do kraja ove godine svaki četvrti oglas za zapošljavanje biti namijenjen radu na daljinu. Jedno istraživanje Instituta Becker Friedman na Univerzitetu Chicago pokazalo je da šefovi priželjkuju povratak radnika na posao otprilike dvostruko jače nego što bi sami radnici to željeli, a 42 posto radnika odgovorilo je da bi ili dali otkaz ili počeli tražiti novi posao kada bi se morali vratiti u kancelariju s punim radnim vremenom.

Ideja o punom povratku je mrtva, rekao je Nicholas Bloom, profesor ekonomije na Univerzitetu Stanford, koji se bavi upravljanjem ljudskim resursima.

Eurostat tvrdi da se u Evrpskoj uniji udio zaposlenih koji su radili od kuće popeo na 12 posto, s tim da je u pojedinim regijama taj udio dosezao i do gotovo 40 posto. Njemački Handelsblatt anketirao je 50 najvećih njemačkih kompanija te tvrdi da se većina njih i dalje oslanja na “kućne kancelarije” gdje god je to moguće.

Sociolog Dragan Bagić kaže da je još prije godinu i po predvidio da će doći do “normalizacije” rada na daljinu.

Ljudi koji su se navikli raditi od kuće pronalaze niz prednosti takvog rada: ne gube vrijeme na prijevoz, komotniji su u organizaciji posla, mogu se brinuti o djeci, manje su podložni šikaniranjima nadređenih. Sociolog Bagić pribojava se nekog oblika društvenog autizma ako se identitet pojedinca ne bude gradio u snažnoj interakciji s okruženjem, pišu novinarke Večernjeg lista Radmila Kovačević i Ljubica Gatarić.

Prethodni članakJutarnji list: Riba do Uskrsa skuplja 20 posto
Naredni članakMilanović: Hrvatska u NATO savezu jer SAD garantira sigurnost kada stvari krenu loše