Promocija „Gramatike bosanskog jezika. Sintaksa. Knjiga 1 i 2” u Zagrebu ima simboličku i praktičnu dimenziju. Simboličku, jer najnovija bosnistička istraživanja ulaze u hrvatski akademski i širi kulturni prostor kroz razgovor uglednih domaćih lingvista s autorom; praktičnu, jer nastavnici, studenti i urednici u Hrvatskoj dobijaju referencu za preciznu sintaksičku analizu bosanskog jezika u nastavi i praksi. Upravo su akademik Pranjković i prof. dr. Belaj u sarajevskoj promociji istaknuli da je djelo prof. dr. Ismaila Palića kapitalno u savremenoj bosnistici.

U srijedu, 24. septembra 2025., Novinarski dom u Zagrebu ugostit će promociju dvotomnog izdanja „Gramatika bosanskog jezika. Sintaksa. Knjiga 1 i 2” prof. dr. Ismaila Palića. Događaj se održava u okviru manifestacije Dani bošnjačke knjige u Zagrebu, u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. O knjigama će govoriti istaknuti lingvisti: prof. dr. sc. Ivo Pranjković (emeritus, član ANUBiH), prof. dr. Branimir Belaj (Filozofski fakultet u Osijeku) i dr. sc. Ermina Ramadanović (Institut za hrvatski jezik), a promociju će moderirati prof. dr. sc. Mirela Omerović (Univerzitet u Sarajevu). U muzičkom programu nastupa hor i orkestar “Bosana”.

ZAŠTO JE OVA GRAMATIKA VAŽNA

U standardizacijskim procesima gramatika je kičma jezika: ona mapira upotrebu, normira oblike i obezbjeđuje zajednički referentni okvir za školu, univerzitet i javnu komunikaciju. Palićeva „Sintaksa” objavljena je u izdanju Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu; Knjiga 1 (2024) otvorila je novu seriju gramatike, uz precizan opis rečenice i njenih odnosa, a autor „spaja savremene teorijske i metodološke pristupe s tradicionalnim opisima sintakse”, čineći djelo upotrebljivim i izvan uske bosnistike.

Upravo tu širinu potvrđuju i recenzentske ocjene. Ivo Pranjković naglašava da su rezultati Palićevih istraživanja relevantni i primjenjivi i u budućim opisima sintakse u kroatistici, serbistici i montenegristici.

Branimir Belaj dodatno ističe da „Sintaksa” nadilazi okvire klasičnih deskriptivnih gramatika, dajući opisu teorijsko‑ekplikativnu snagu – zbog čega je jednako korisna studentima i istraživačima različitih lingvističkih usmjerenja.

PALIĆEV POTPIS JE SPOJ TRADICIJE I SAVREMENIH PERSPEKTIVA

Knjiga nastaje iz višedecenijskog autorovog rada na sintaksi, semantici i pragmatici, uz nastojanje da se u korpus uključe elementi koje „ustaljene deskriptivne gramatike često izostavljaju” – umjesto da jezik prikazuju kao „idealiziran sistem bez izuzetaka”. Ovakav pristup rezultira opisom koji prati stvarnu upotrebu i osjetljivu ravnotežu između norme i živog jezičkog osjećaja.

Uz naučni doprinos, Palićev rad ima i javnu važnost. Kao redovni profesor i šef Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, on je dosljedno zastupao stav da su bosanski, hrvatski i srpski zasebni standardni jezici. Etiketu „b/h/s jezik” nazvao je „izmišljotinom administracije” i „potpunom besmislicom”, insistirajući da se jezička prava ostvaruju tako što se svako pravo na vlastiti jezik priznaje bez kompleksa i bez nametanja relacijskih naziva.

Time se ova gramatika ne čita samo kao filološki priručnik, nego i kao infrastruktura jezičkog samopouzdanja.

ZAGREB KAO MJESTO DIJALOGA

Promocija u Zagrebu ima simboličku i praktičnu dimenziju. Simboličku, jer najnovija bosnistička istraživanja ulaze u hrvatski akademski i širi kulturni prostor kroz razgovor uglednih domaćih lingvista s autorom; praktičnu, jer nastavnici, studenti i urednici u Hrvatskoj dobijaju referencu za preciznu sintaksičku analizu bosanskog jezika u nastavi i praksi. Upravo su Pranjković i Belaj u sarajevskoj promociji istaknuli da se radi o kapitalnom djelu savremene bosnistike, nastalom kao autorov samostalni, dugogodišnji rad, ocjena koja zagrebačkoj prmociji daje dodatnu težinu.

Ako gramatika doista jeste „kičma jezika”, onda Palićeva „Sintaksa” predstavlja ortopediju standarda: učvršćuje ono što je zajedničko i jasno razdvaja ono što je različito.