Europski planovi za razvoj umjetne inteligencije, predvođeni princezom Jeannette zu Fürstenberg i političkim elitama, predstavljaju ambiciozan pokušaj da EU preuzme tehnološku kontrolu nad svojom budućnošću. No, uspjeh ovih inicijativa ovisit će o sposobnosti Europe da se nosi s američkim pritiscima, regulacijskim izazovima i vlastitim birokratskim ograničenjima. Trump koristi ekonomske i političke poluge kako bi osigurao američku dominaciju, a Europa pokušava stvoriti vlastitu alternativu. Hoće li se ovaj novi “tehnološki hladni rat” završiti suradnjom ili potpunim razdvajanjem europskog i američkog AI sektora, ostaje pitanje koje će definirati buduće odnose između SAD-a i EU-a. Istovremeno, zemlje Bliskog istoka i Indija postaju ključni igrači u globalnoj AI industriji. Saudijska Arabija i UAE već su uložili milijarde u AI projekte

Svijet ulazi u novu fazu političke i ekonomske reorganizacije, a središte sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije postaje upravo umjetna inteligencija (AI). Predsjednik Donald Trump svojim potezima dodatno polarizira odnose između SAD-a i EU-a, a Europa, predvođena ključnim investitorima i političarima, pokušava izgraditi vlastitu tehnološku neovisnost. U središtu te priče stoji njemačka princeza Jeannette zu Fürstenberg, čija investicijska strategija može značajno utjecati na budućnost europske tehnologije i obrane.

Nakon inauguracije Donald Trump je pokrenuo niz ekonomskih mjera kojima želi osnažiti američko gospodarstvo i osigurati dominaciju SAD-a u tehnološkom sektoru. Njegova administracija objavila je plan ulaganja od 500 milijardi dolara u umjetnu inteligenciju, postavljajući jasne temelje za američku nadmoć u ovoj strateški ključnoj industriji. Istovremeno, Trumpov izlazak iz Pariškog sporazuma i smanjenje državnih poticaja za obnovljive izvore energije izazvali su ozbiljne reakcije u EU-u, gdje se Bruxelles suočava s dilemama kako odgovoriti na američke odluke bez daljnjeg ugrožavanja europskog gospodarstva.

EU je odlučno krenula u suprotnom smjeru, najavivši inicijativu InvestAI vrijednu 200 milijardi eura. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen usporedila je ovaj projekt s CERN-om, ističući njegovu važnost za budućnost europske industrije i suvereniteta. Plan uključuje izgradnju četiri gigatvornice umjetne inteligencije i nabavku preko 100.000 AI čipova, čime EU pokušava stvoriti konkurentnu alternativu američkom dominiranom tržištu.

JEANNETTE ZU FÜRSTENBERG I EUROPSKI TEHNOLOŠKI PREPOROD

U samom srcu ovog europskog projekta nalazi se princeza Jeannette zu Fürstenberg, poduzetnica i investitorica koja vodi fond “La Famiglia”. Ona je ključna figura u povezivanju njemačke i francuske tehnološke industrije, s ciljem stvaranja europskog “Airbusa” za umjetnu inteligenciju. Njena strategija se oslanja na spajanje najboljih AI stručnjaka iz Francuske i njemačkih obrambenih startupova poput Helsinga, koji razvija softverska rješenja za dronove i obrambene sustave.

Princeza Jeannette otvoreno tvrdi da je Trumpova politika prilika za Europu jer prisiljava europske države da se oslone na vlastite resurse. Njezina vizija, koju podržavaju velike obitelji poput Oetkera, Voitha i Siemensa, temelji se na uvjerenju da Europa može postati globalni tehnološki lider bez oslanjanja na SAD. To je posebno vidljivo u partnerstvu između francuskog AI startupa Mistral i njemačkog Helsinga, koji razvijaju sustave umjetne inteligencije za obranu Europe.

Partnerstvo između Mistrala i Helsinga pokazuje smjer u kojem se Europa kreće – prema vlastitoj tehnološkoj neovisnosti i sigurnosnoj autonomiji. Ovo partnerstvo označava i ulazak europskih AI tvrtki u vojnu industriju, što je do sada bilo rezervirano za SAD i Kinu. Arthur Mensch, suosnivač Mistrala, istaknuo je da Europa mora preuzeti vodeću ulogu u razvoju AI tehnologija za obranu, dok Gundbert Scherf iz Helsinga naglašava važnost ovih sustava za sigurnost kontinenta.

Uz političku podršku Emmanuela Macrona i Ursule von der Leyen, Europa sada ulaže u tehnološke projekte koji bi trebali smanjiti ovisnost o američkim i kineskim tehnološkim rješenjima. Međutim, Trumpova administracija je već izrazila zabrinutost zbog ovih poteza, a američki potpredsjednik J.D. Vance na AI summitu u Parizu upozorio je da bi europska AI regulacija mogla ugušiti inovacije i spriječiti slobodan razvoj industrije.

EU PROTIV AMERIČKOG TEHNOLOŠKOG MONOPOLA

Osim umjetne inteligencije, Europa se suočava s još jednim izazovom – dominacijom američkih tehnoloških kompanija. Summit u Parizu jasno je pokazao da EU želi osigurati tehnološki suverenitet, ali i zaštititi europske kompanije od američkog ekonomskog pritiska. Problem je što SAD putem globalnih tehnoloških korporacija i dalje drži ključne AI resurse, uključujući cloud servise i najnaprednije AI modele.

U tom kontekstu, francuska i njemačka ulaganja u AI startupe nisu samo ekonomski projekt, već i geopolitička strategija. Macronova administracija već je privukla investicije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za izgradnju podatkovnih centara, dok Njemačka intenzivno ulaže u razvoj vlastitih AI infrastruktura. No, pitanje ostaje može li Europa zaista sustići SAD i Kinu bez značajnijih reformi i bržih procesa odlučivanja.

Trumpov povratak u Bijelu kuću već je utjecao na globalne klimatske politike, a njegovo povlačenje iz Pariškog sporazuma postavlja dodatne izazove za EU. Dok SAD povećava proizvodnju fosilnih goriva i smanjuje subvencije za zelenu energiju, Europa ostaje predana zelenoj tranziciji. No, pitanje je može li EU financirati masovna ulaganja u obnovljive izvore i umjetnu inteligenciju bez američkog tržišta i kapitala?

Istovremeno, zemlje Bliskog istoka i Indija postaju ključni igrači u globalnoj AI industriji. Saudijska Arabija i UAE već su uložili milijarde u AI projekte, dok Indija postaje predvodnik u obnovljivoj energiji i digitalizaciji. Ovo otvara novo poglavlje u globalnoj tehnološkoj utrci, gdje se Europa mora pozicionirati između Kine, SAD-a i rastućih azijskih ekonomija.