U organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“ i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, a pod pokroviteljstvom bošnjačkog saborskog zastupnika Armina Hodžića, u Islamskom kulturnom centru Zagrebačke džamije obilježen je 8. mart – Međunarodni dan žena. Inpirativno predavanje i radionicu održala je izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga Nejra Kadić Meškić, istaknuta stručnjakinja za migracijske politike te aktivistica za ravnopravnost spolova i međukulturni dijalog.

U svom izlaganju, Kadić Meškić podsjetila je prisutne na historijske temelje 8. marta, koji je nastao kao borba žena iz tekstilne industrije u New Yorku 1857. godine, kad su radnice izašle na ulice zahtijevajući bolje uvjete rada i pravedne plaće. Danas, gotovo stoljeće i pol kasnije, osnovni zahtjevi ostaju isti – ravnopravnost u radnim uvjetima, jednaka plaća za jednak rad i prepoznavanje neplaćenog rada žena koji ostaje nevidljiv u ekonomskim statistikama.

„Žene u prosjeku zarađuju 12,7% manje od muškaraca u EU, a u nekim sektorima ta razlika doseže i 23%. No, rodna neravnopravnost ne završava samo na platnim listama – ona se ogleda i u prekovremenom radu kod kuće, skrbi o djeci i starijima, zbog čega žene češće prekidaju svoje karijere i rjeđe napreduju u hijerarhiji poslovnog svijeta“, istaknula je Kadić Meškić.

Ko nosi teret društva?

Jedan od ključnih problema koje je predavačica adresirala jeste tzv. „ekonomija brige“, odnosno neplaćeni rad koji žene svakodnevno obavljaju. Prema podacima koje je iznijela, žene širom svijeta u prosjeku rade više sati od muškaraca, ali velik dio tog rada ostaje nevidljiv – briga o domaćinstvu, djeci i starijima ne donosi plaću, ali održava društvo funkcionalnim.

 

„Ako pogledamo statistike, žene rade i do nekoliko sati dnevno više od muškaraca, ali kada se to prevede u ekonomsku vrijednost, njihov rad se ne računa. Zbog toga, kada govorimo o ravnopravnosti, ne možemo stati samo na jednakim plaćama – moramo redefinirati i način na koji vrednujemo rad“, poručila je Kadić Meškić.

Zašto žene sporije napreduju?

Osim problema rodne segregacije po sektorima (žene su češće zaposlene u manje plaćenim zanimanjima poput obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi), predavanje je adresiralo i fenomen „staklenog stropa“ – nevidljive barijere koje sprečavaju žene da dođu do vodećih pozicija.

„Žene čine samo 35% menadžerskih pozicija u EU, a razlika u satnim plaćama najveća je upravo u tom sektoru. Problem nije samo u plaći, već u pristupu moći i odlučivanju“, naglasila je Kadić Meškić, citirajući podatke koji pokazuju da žene češće moraju dokazivati kompetentnost u poslovnom svijetu, dok se muškarcima često unaprijed pripisuje autoritet.

Šta možemo učiniti?

Rješenja nisu jednostavna, ali Kadić Meškić je naglasila važnost podizanja svijesti, osnaživanja žena kroz obrazovanje i ekonomsku neovisnost te uključivanja muškaraca u borbu za rodnu ravnopravnost.

„Ako želimo društvo u kojem će djevojčice imati jednake šanse kao dječaci, moramo svi zajedno raditi na promjeni društvenih normi. Rodna ravnopravnost nije samo žensko pitanje – ona je pitanje pravednijeg i uspješnijeg društva za sve“, poručila je.

Nakon predavanja koje je u punoj dvorani zagrebačkog Islamskog kulturnog centra probudilo pažnju okupljenih žena, večer je nastavljena u duhu solidarnosti i uvažavanja – u restoranu Zagrebačke džamije održan je Ženski iftar, gdje je saborski zastupnik Armin Hodžić sa saradnicima ženama podijelio prigodne poklone, simbolično priznanje za njihovu ulogu u društvu.

Fotografije: Branko Brkljač / Novi Glas