Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od najozbiljnijih političkih kriza u poslijeratnom periodu. Predsjednik Republike srpske (Rs), Milorad Dodik, zajedno s političkim vrhom ovog entiteta, pokrenuo je niz mjera koje direktno ugrožavaju ustavni poredak i stabilnost zemlje.
Ove mjere, koje uključuju zabranu rada ključnih državnih institucija na teritoriji Rs-a i najavu krivičnih sankcija protiv službenika koji ne napuste svoje funkcije, predstavljaju najradikalniji separatistički potez od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pravni haos i prijetnja stabilnosti
Najava vlasti Rs-a da će zabraniti rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji entiteta Rs izazvala je oštre reakcije. Vlada Rs-a planira uspostaviti paralelne institucije pravosuđa i sigurnosti, dok će izmjene Krivičnog zakonika Rs omogućiti sankcionisanje onih koji se ne povinuju ovim odlukama.
Pored toga, ove mjere dolaze u trenutku kada je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, što dodatno ukazuje na političku motivaciju ovih poteza.
Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, sazvao je hitan sastanak s ambasadorima evropskih zemalja kako bi razmatrali korake Narodne skupštine Rs-a. OHR i Evropska unija jasno su poručili da se neće tolerisati bilo kakve mjere koje narušavaju teritorijalni integritet i funkcionisanje državnih institucija.
Američki State Department također je podržao presudu protiv Dodika, naglasivši da Sjedinjene Države decenijama ulažu u stabilnost BiH i da se neće tolerisati koraci koji ugrožavaju sigurnost zemlje. S druge strane, Kremlj je presudu protiv Dodika nazvao politički motivisanom, što dodatno oslikava geopolitičke podjele oko budućnosti BiH.
Stranka demokratske akcije (SDA) odbacila je Dodikove zahtjeve za povratak na tzv. “izvorni Dejton”, istaknuvši da takav koncept ne postoji i da su svi aneksi i zakoni usvojeni u proteklim godinama sastavni dio važećeg ustavnog poretka.
Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, sazvao je hitan sastanak na koji su pozvani visoki predstavnik Schmidt, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, te komandanti EUFOR-a i NATO-a. Cilj sastanka je koordinacija odgovora na destabilizacione poteze vlasti RS-a.
Crkvena podrška i Vućićeva posjeta
Dodik je dobio podršku i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, Porfirija, koji je u Banjoj Luci razgovarao s njim o političkoj situaciji. Paralelno, predsjednik Srbije Aleksandar Vućić također je posjetio Banju Luku, gdje je presudu protiv Dodika nazvao protivpravnom i istakao da ona predstavlja “napad na srpski narod”. No, ovime Beograd i dalje nastoji balansirati između podrške Rs-u i međunarodnih obaveza u procesu evropskih integracija.
Međutim, trenutna situacija u BiH ukazuje na eskalaciju krize koja može imati dugoročne posljedice po funkcionisanje države. Dodikovi potezi ne samo da prijete destabilizaciji pravnog poretka, već i otvaraju prostor za dodatne međuetničke tenzije.
Međunarodna zajednica, prije svega EU i SAD, morat će jasno definisati svoj stav i konkretno djelovati kako bi se spriječio dalji raspad državnih institucija. Od priopćenja i protokolarnih osuda više nema koristi. Istovremeno, probosanski politički akteri unutar BiH imaju odgovornost da odlučno zaustave dalju polarizaciju i osiguraju poštivanje ustavnog poretka prije nego što stanje postane nepopravljivo.
