U posljednjim tjednima jasno je profilirana razdjelnica u hrvatskoj vanjskoj politici prema ratu u Ukrajini i sigurnosnoj arhitekturi Europe. I dok premijer Andrej Plenković na summitu u Parizu poručuje da je “danas Hrvatska tamo gdje i treba biti” i naglašava kako će Hrvatska i dalje pomagati Ukrajini, predsjednik Zoran Milanović iz Podgorice plasira poruke koje se sve više podudaraju s ruskom naracijom o Zapadu. Nije nevažno ni to što istovremeno, na američkoj strani Atlantika, Donald Trump podiže trgovinske barijere, potresajući temelje transatlantskog partnerstva.

Nema više dilema oko Milanovićeva političkog pozicioniranja. Kako piše Vlado Vurušić u Jutarnjem listu, “Zoran Milanović je ruski igrač. Svjesno ili nesvjesno, u dogovoru ili ne, potpuno je svejedno.” Ovaj zaključak autor izvodi nakon predsjednikovih izjava u Crnoj Gori:

“Rusija nije prijateljska zemlja, ali da predstavlja takvu vrstu opasnosti za Europu u fizičkom smislu, to naprosto ne možete prodati osobi koja ima minimum kritičkog uma.”

Za Vurušića, ovo je nastavak predsjednikova uzorka ponašanja: od izjava da Rusija ne smije izgubiti rat, do otvorenog protivljenja slanju ijednog hrvatskog vojnika, pa čak i u misije koje se još nisu ni formirale. Milanović je u Podgorici i ranije u Ljubljani govorio o „pravednom miru“ i sumnji u demokratske sposobnosti Ukrajine, dok su njegove izjave rado citirane u ruskim propagandnim medijima.

Za razliku od reakcije slovenske predsjednice Pirc Musar, koja mu je poručila: “Ja na tu realnost ne pristajem”, crnogorski predsjednik Milatović nije reagirao.

Podgorica, 26.03.2025. – Predsjednik Zoran Milanović, sa suprugom prof.dr.sc. Sanjom Musić Milanović, boravi u službenom posjetu Crnoj Gori na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Službeni posjet Crnoj Gori započeo je svečanim dočekom Predsjednika Republike Hrvatske i supruge Predsjednika prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović ispred Vile Gorica u Podgorici, nakon kojeg je uslijedio tete-a-tete razgovor dvojice predsjednika. Nakon bilateralnog sastanka delegacija Republike Hrvatske i Crne Gore dvojica predsjednika obratila su se javnosti. Prvog dana službenog posjeta održan je i sastanak predsjednika Milanovića s predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem. Na fotografiji Zoran Milanović, Jakov Milatović. foto HINA/ Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta/

Milanović, kaže Vurušić, “snobovski se divi ruskom retrogradnom imperijalizmu”, bilo iz straha ili fascinacije. U svakom slučaju, jasno se svrstava uz liniju Viktora Orbána i Roberta Fica, lidera koji opstruiraju evropsku politiku prema Ukrajini. Ako je to linija, onda nije nelogično očekivati i nastavak tog kursa i prema Bosni i Hercegovini, što postaje posebno zabrinjavajuće kada se uzme u obzir Milanovićev već postojeći afinitet prema Miloradu Dodiku.

PLENKOVIĆEVA PORUKA IZ PARIZA

U potpuno drugačijem tonu, Plenković je iz Pariza poručio:

“Smatram da samo jaka Ukrajina može postići kvalitetan ishod pregovora o miru, što je u interesu i Hrvatske i cijele Europe.”

Nastavak vojne, gospodarske, humanitarne i diplomatske pomoći, te prenošenje iskustva mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, u fokusu su hrvatske Vlade. „Ulažemo u vlastitu sigurnost“, zaključuje Plenković, jasno se distancirajući od bilo kakvog vojnog angažmana u Ukrajini, ali i bez osporavanja osnovnog pravca europske sigurnosne politike.

Pariz, 27.3.2025.- Čelnici 30-ak država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković okupili su se u četvrtak u Parizu na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi razgovarali o mogućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. Na slici Andrej Plenković i danska premijerka Mette Frederiksen. foto HINA/ Vlada RH/

U tome ga prati i predsjednik Sabora Gordan Jandroković:

“Hrvatska mora sjediti za stolom za kojim se donose odluke. Ono što je važno jest da ne postoji nikakva namjera da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu.”

Milanović je, pak, i dalje jasan:

“Hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu ni u kojem aranžmanu, to je potpuno isključeno… jer za tu misiju nisu ispunjeni elementarni uvjeti – mirovni sporazum i suglasnost druge strane, a to je nažalost Rusija.”

Iako sugovornici na različitim pozicijama, obje strane u hrvatskom državnom vrhu odbijaju sudjelovanje HV-a u sigurnosnim misijama. Razlika je u tonu: Plenković ustraje na čvrstoj proeuropskoj liniji, Milanović je ruši iznutra.

TRUMPOVE CARINE I EUROPSKI ODGOVOR

U pozadini svega događa se veliki pomak u globalnim trgovinskim odnosima. Donald Trump najavio je carine od 25% na automobile i dijelove izvan SAD-a, što je izazvalo oštre reakcije EU i Kanade. Predsjednica EK Ursula von der Leyen poručila je:

“Carine su porezi, loše su za proizvođače, gore za potrošače podjednako u SAD-u i Europskoj uniji.”

Nakon poziva na zaštitu “naših radnika, tvrtki i potrošača”, ostaje vidjeti kako će EU konkretno reagirati. U hrvatskom kontekstu, analize ukazuju na moguće pozitivne efekte za proizvođače žitarica i uljarica. Ako padne američki izvoz, otvaraju se tržišne niše koje Hrvatska može djelomično popuniti, iako u skromnijem obujmu u odnosu na Srbiju.

U svakom slučaju vanjska politika Hrvatske nije jedinstvena. Između otvorene podrške europskoj sigurnosnoj arhitekturi (Plenković) i rastuće identifikacije s ruskim narativima (Milanović), otvara se duboka pukotina. Ako Milanović prati Orbána oko Ukrajine, nije nelogično očekivati da će slijediti isti kurs i prema Bosni i Hercegovini. A ako se to dogodi, Hrvatska može postati ne samo unutarnje podijeljena, nego i vanjskopolitički nepouzdan partner.

U vremenu kad Europa traži jedinstvo, jasnoću i strategiju, hrvatski politički vrh će morati tražiti odgovor na pitanje “gdje mu je pozicija”.