Evropa je na rubu nove sigurnosne krize dok Europska unija i zemlje regije s napetošću prate moguće povlačenje američke vojske s evropskog tla. Prema njemačkom listu Bild, američko-ruski pregovori izazivaju ozbiljnu zabrinutost, a najviše pažnje privlači mogućnost da Sjedinjene Američke Države povuku svoje trupe – uključujući i s Kosova.

Iako je NATO ponovio svoju posvećenost obrani Evrope, talijanski izvori navode da se Italija već priprema za moguće povlačenje snaga s Kosova. Ova bi odluka, prema analizi Financial Timesa, mogla ostaviti Evropsku uniju “goloruku” pred mogućim ruskim ekspanzionizmom, dok bi baltičke zemlje i Poljska postale prve mete.

 Vučić i Dodik čekaju svoj trenutak

Za Balkan, potencijalno povlačenje SAD-a nosi posebno mračne scenarije. Aleksandar Vučić, oslonjen na podršku Moskve, mogao bi iskoristiti američki odlazak za povećanje srpske dominacije u regiji, stvarajući dodatne pritiske na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Kosovo bi se, prema ocjeni njemačkih diplomata, moglo suočiti s “horor scenarijem”.

Ne smije se zanemariti ni Milorad Dodik, koji u sjeni globalnih geopolitičkih napetosti, ponovo prijeti odcjepljenjem Republike Srpske. Njegove izjave, potaknute najnovijim pravosudnim procesima, nagovještavaju dalju destabilizaciju BiH, a time i cijele regije. Analitičari upozoravaju da bi, u slučaju američkog povlačenja, Srbija i Rusija mogle postati ključni faktori na Balkanu.

Unatoč alarmantnim izvještajima, NATO uvjerava da ostaje “nepokolebljivo posvećen” stabilnosti Zapadnog Balkana. Misija KFOR-a, s više od 600 američkih vojnika, nastavlja djelovati u skladu s Rezolucijom 1244, ali američka administracija zahtijeva veće angažmane od evropskih saveznika.

Ipak, s Donaldom Trumpom kao mogućim povratnikom u Bijelu kuću, mnogi strahuju od reprize njegove politike “nagodbi” s Rusijom, što bi moglo marginalizirati sigurnosne interese manjih evropskih zemalja.

U novembru 2023. godine, ministar odbrane BiH, Zukan Helez, upozorio je na postojanje kampova za obuku ruskih specijalaca u Republici Srpskoj, što je tada izazvalo snažne kritike. Međutim, hapšenje ruskog obavještajca Aleksandra Bezrukovnog u Bosanskoj Krupi potvrdilo je njegove tvrdnje. Bezrukovni je uhapšen pod sumnjom za terorizam i obuku proruskih snaga, a kasnije izručen Poljskoj gdje je optužen za koordinaciju napada na zapadne saveznike, uključujući SAD i Njemačku.

Prema izjavama sigurnosnih stručnjaka, Bezrukovni je bio dio mreže ruske obavještajne službe FSB, koja je koristila teritorij BiH kao logističku bazu za diverzantske akcije širom Evrope. U kampovima kod Banje Luke obučavani su Moldavci s ciljem destabilizacije proevropskih vlada, dok su diverzanti iz tih kampova izvodili sabotaže i izviđanja, uključujući prelete dronova iznad američke baze Ramstein.

Posebno je alarmantno što se ovakve aktivnosti dešavaju svega 50 kilometara od granice s Hrvatskom, članicom EU i NATO-a. Američka ambasada u BiH ocijenila je ove događaje “izuzetno uznemirujućima”, upozoravajući na opasnost po regionalnu stabilnost. Uz rusku podršku lokalnim akterima, uključujući ekstremističke elemente u BiH i Srbiji, ovakve operacije prijete izazivanjem ozbiljnog kaosa na Balkanu.

Hapšenje Bezrukovnog razotkriva dublji problem: koliko još takvih skrivenih ruskih centara djeluje u regiji? Uprkos negiranju iz Moskve, sigurnosne službe upozoravaju da BiH ostaje laka meta stranih obavještajnih mreža, s potencijalom da Balkan ponovo postane žarište sukoba u Evropi.

Šta ako se najgori scenariji obistine?

Ako dođe do dogovora koji bi povukao američke snage iz istočne Evrope, regija bi mogla postati poprište novih tenzija. Srpsko-ruski savez u kombinaciji s Dodikovom separatističkom retorikom stvara eksplozivnu mješavinu koja Bosnu i Hercegovinu stavlja u posebno ranjiv položaj.

Pitanje je: može li Evropa bez američkog kišobrana održati stabilnost – ili će Balkan ponovo postati žarište globalnih interesa?

Nedim Kulenović, u svom članku za časopis Bosna, upozorava na opasnost smanjenja američkog diplomatskog prisustva u Bosni i Hercegovini. On ističe da bi takav potez mogao biti signal za smanjenje američkog interesa za stabilnost regiona, što bi dodatno ohrabrilo lokalne aktere s destabilizirajućim agendama. Kulenović naglašava da bi se Bošnjaci mogli naći u situaciji gdje su “zaspali s američkom ambasadom, a probudili se s konzulatom”, što bi imalo ozbiljne posljedice po sigurnost i političku ravnotežu u zemlji.