Slijede demonstracije i prosvjedi u Republici Srpskoj, sve izraženije prijetnje referendumom o nezavisnosti RS-a, Srbija će pokušati balansirati između potpore RS-u i izbjegavanja međunarodnih sankcija. RS će nastaviti institucionalno opstruirati državne institucije. Bh javnost će biti razapinjana klišejima o potrebi ozbiljnih institucionalnih reformi, a ustvari će se nalaziti paralizirajućoj političkoj krizi s mogućnošću “meke” disolucije. Možda pojačana prisutnost EUFOR-a i NATO-a zakratko obeshrabri srpsku metodu paraliziranja države, a ruski utjecaj na Balkanu za sada ovisi o razvoju dogovora i sukoba u Ukrajini i odnosima Moskve sa Zapadom. Neko reći ništa nova, no, ovo bi doista moglo postati “najvećom krizom od završetka rata”. Evo kraćeg presjeka današnjih događaja:
Prvostupanjska presuda kojom je predsjednik Republike Srpske (RS), Milorad Dodik, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, izazvala je snažne političke potrese u Bosni i Hercegovini (BiH) i širem regionu.
Reakcije su stigle iz različitih političkih centara: domaćih aktera, susjednih zemalja, međunarodnih organizacija i svjetskih sila.
Politička dimenzija unutar Bosne i Hercegovine
Presuda Miloradu Dodiku otvorila je pitanje vladavine prava u BiH, ali i dubokih unutrašnjih podjela koje dominiraju političkom scenom već decenijama. Predstavnici bošnjačke politike presudu vide kao pobjedu pravnog poretka, a reakcije iz Republike srpske su oštre, ocjenjujući presudupolitički motiviranom i usmjerenom protiv srpskog naroda.
Bošnjački predstavnik Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a, istaknuo je kako je presuda dokaz da niko nije iznad zakona, bez obzira na političku funkciju. S druge strane, Dodik je odmah organizirao miting u Banjoj Luci, gdje je pred svojim pristalicama odbacio presudu i zaprijetio “radikalnim mjerama” ukoliko presuda postane pravomoćna, implicirajući moguće korake ka otcjepljenju RS-a, uz salvu uvreda.
Federalni premijer Nermin Nikšić pozvao je na poštivanje sudskih odluka, naglašavajući da je institucionalna stabilnost ključna za budućnost BiH.
Reakcije iz Hrvatske
Iz Hrvatske su stigle oprečne reakcije, koje odražavaju dvostruku politiku prema BiH.
Premijer Andrej Plenković pozvao je na smirivanje situacije, ističući da presuda nije pravomoćna i naglašavajući važnost funkcionalnosti BiH, ravnopravnosti konstitutivnih naroda i očuvanja mira. Za razliku od Plenkovića, predsjednik Zoran Milanović otvoreno je kritizirao odluku suda, nazivajući Schmidta “kolonijalnim upraviteljem” i upozorivši da se na ovaj način demokratski izabran predstavnik jednog naroda uklanja iz političkog života. Milanović je dodatno naglasio da bi ovaj presedan mogao imati posljedice i za Hrvate u BiH, ukazujući na širi kontekst međunacionalnih odnosa u zemlji.
Srbija i Dodik: Prijetnja stabilnosti
Reakcija Srbije bila je snažna i trenutna. Predsjednik Aleksandar Vučić sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i najavio posjet Banjoj Luci. Ovaj potez je direktni znak podrške Dodiku i Republici Srpskoj, ali i promišljeni signal da Srbija drži kontrolu nad situacijom koja može dovesti do potencijalne regionalne eskalacije.
Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije, presudu je nazvao “najvećom krizom od završetka rata”, optužujući Sarajevo i zapadne sile za “napad na RS”.
Međunarodna zajednica: Pukotine u pristupima
Međunarodne reakcije ukazuju na duboku podijeljenost u pristupima rješavanju krize u BiH. Evropska unija pozvala je sve strane na suzdržanost, upozorivši da destabilizacija BiH može ugroziti cijeli zapadnobalkanski prostor i eurointegracijski put zemlje.
Rusija je oštro reagirala, optužujući Zapad za “politički motiviranu presudu” i upozorivši da bi “posljedice miješanja u unutrašnje stvari BiH mogle biti teške za cijeli Balkan”. Moskva koristi situaciju za širenje svog utjecaja na Balkanu, podržavajući Dodika i koristeći tenzije u regiji kao protutežu pritiscima Zapada u Ukrajini.
EUFOR je, međutim, smirio tenzije izjavom da “nema neposredne prijetnje miru u BiH”, iako su pojačane ophodnje u Republici Srpskoj znak opreza pred mogućim razvojem događaja.
Svjetski mediji poput Reutersa, AP-a i Bloomberga naglašavaju rizik od destabilizacije, upozoravajući na Dodikove veze s Moskvom i potencijalnu prijetnju procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.
Ovo jasno indicira da BiH ostaje poprište geopolitičkog nadmetanja između Zapada i Rusije, što dodatno komplicira ionako složenu unutrašnju situaciju.
