Trumpove carine na čelik i aluminij otvaraju novu fazu trgovinskih tenzija između SAD-a i EU-a, a Slovenija se nalazi među državama koje su posebno pogođene. Slovenske kompanije, koje su značajno povećale izvoz u SAD posljednjih godina, sada se suočavaju s ozbiljnim izazovima u održavanju konkurentnosti. Istovremeno, EU pokušava osmisliti odgovarajući odgovor, pri čemu su na stolu različite opcije – od recipročnih carina do pokušaja trgovinskog dogovora s Washingtonom. Slovenci su u velikim problemima, ali na stolu je nešto puno veće – čitava evropska ekonomija i globalni trgovinski odnosi

 Nove carine koje je administracija Donalda Trumpa uvela na čelik i aluminij ozbiljno su uzdrmale slovensku industriju metala, ali i širu ekonomsku i političku sliku unutar Evropske unije. Slovenija je posljednjih godina bilježila značajan rast izvoza ovih metala u Sjedinjene Američke Države, a sada se nalazi u situaciji koja prijeti da ugrozi stabilnost ključnih kompanija u ovom sektoru. Kako je došlo do ovoga, kako reagiraju slovenske firme i kakve su moguće posljedice po EU, analiziramo u nastavku.

SLOVENSKE FIRME POGOĐENE CARINAMA

Grupacija Sij steel, jedan od vodećih slovenačkih proizvođača čelika, istaknula je kako SAD predstavlja važno tržište s dugoročnim potencijalom. Prošle godine ostvarili su 9,9 posto prihoda od prodaje upravo na američkom tržištu, što je porast od 16,5 posto u odnosu na godinu ranije. No, uvođenje carina od 25 posto moglo bi dramatično smanjiti njihovu konkurentnost u odnosu na američke proizvođače.

Sij steel je već 30 godina prisutan u SAD-u putem vlastite kompanije Sij Americas, a 2022. godine otvorili su skladište u blizini Chicaga kako bi svoje proizvode približili kupcima. Do sada su imali određene izvozničke kvote koje su omogućavale plasman nehrđajućeg čeličnog lima bez carina. Međutim, sada postoji realna opasnost da se te kvote ukinu, što bi značilo dodatne troškove i smanjenje izvoza.

Slično razmišlja i proizvođač aluminijskih proizvoda Impol, koji je već 2020. godine smanjio izvoz u SAD zbog prethodnih trgovinskih restrikcija iz Trumpove administracije. U 2019. godini Impol je ostvarivao 10 posto svoje prodaje u SAD-u, da bi taj udio pao na 4,5 posto godinu kasnije. S obzirom na to da su sada uvedene nove carine, kompanija očekuje daljnje smanjenje izvoza i traži načine da diversificira prodajne kanale.

ŠTA DONOSI NOVA CARINSKA POLITIKA SAD-a?

Trumpova administracija nastavila je provoditi protekcionističku trgovinsku politiku koja je započela tokom njegovog prvog mandata. Ove carine uvedene su kao dio šire strategije smanjenja američkog trgovinskog deficita. SAD nastoje smanjiti zavisnost o uvozu, posebno iz država koje ostvaruju trgovinski višak, poput Kine, ali i dijela Evropske unije.

Američki zvaničnici, uključujući bivšeg trgovinskog predstavnika Roberta Lighthizera, tvrde da su međunarodni trgovinski sporazumi do sada koristili izvoznicima iz drugih zemalja, dok su američki radnici i kompanije snosili gubitke. Trump nastoji nametnuti reciprocitet, tvrdeći da američki proizvodi moraju dobiti jednak tretman u inostranstvu kakav imaju strani proizvodi u SAD-u. Prema toj logici, ako EU zaračunava visoke carine na američke proizvode, SAD će odgovoriti istom mjerom.

ODGOVOR EVROPSKE UNIJE I MOGUĆI KONTRAUDAR

Reakcija Evropske unije nije izostala. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će EU poduzeti “odlučne i proporcionalne mjere” ako Washington ne odustane od carina. Evropska komisija već ima pripremljene mjere koje su bile na snazi tokom Trumpovog prvog mandata. U tom periodu, EU je uzvratila carinama na američke proizvode poput viskija, džinsa i motocikala, ciljajući industrije u saveznim državama gdje Trump ima snažnu biračku podršku.

Eurofer, evropsko udruženje proizvođača čelika, procjenjuje da bi novi američki potezi mogli smanjiti izvoz čelika iz EU u SAD za 3,7 miliona tona. S obzirom na to da SAD trenutno čine 16 posto evropskog izvoza čelika, ovaj gubitak neće biti lako nadoknaditi na drugim tržištima.

Osim što bi ove mjere mogle dovesti do smanjenja evropske proizvodnje čelika i aluminija, postoji dodatni rizik da će višak ovih proizvoda, koji su ranije plasirani u SAD, preplaviti evropsko tržište, čime bi se dodatno srozale cijene i ugrozili evropski proizvođači.

SLOVENIJA U SPECIFIČNOM PROBLEMU

Slovenija je dodatno pogođena jer je prošle godine zabilježila rekordan deficit u trgovini sa SAD-om. Prema podacima statističkog zavoda, Slovenija je iz SAD-a uvezla organske hemijske proizvode u vrijednosti od 858 miliona eura, dok je njen najznačajniji izvozni proizvod za američko tržište bio čelik i aluminij, uz određene specijalizovane industrijske proizvode poput igraćih automata.

Sa slabim kapacitetima da pronađu alternativna tržišta za metalne proizvode, slovenske kompanije sada se nalaze u situaciji u kojoj moraju hitno redefinisati svoje strategije. I dok se pojedine firme okreću ka diversifikaciji i novim tržištima, mnoge se nalaze pred ozbiljnim izazovima, uključujući moguće otpuštanje radnika i smanjenje proizvodnje.

Nova serija američkih carina dolazi u trenutku kada su odnosi između EU i SAD-a već zategnuti zbog niza spornih pitanja, uključujući regulaciju digitalnih giganata i pristup američkom tržištu za evropske proizvode.

Evropski zvaničnici pokušavaju pronaći kompromis s Washingtonom, ali dosadašnja iskustva s Trumpovom administracijom sugeriraju da je malo vjerovatno da će on popustiti bez konkretnih koncesija. Jedan od mogućih pravaca pregovora je povećan uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i vojnih proizvoda u EU, što bi moglo poslužiti kao kompenzacija za carinske mjere.

Međutim, dugoročno gledano, evropske zemlje mogle bi tražiti dublje trgovinske veze s drugim partnerima, poput Kine i Indije, kako bi smanjile zavisnost o američkom tržištu. Ovo bi moglo dodatno ubrzati fragmentaciju globalne ekonomije i produbiti trgovinske podjele koje su već prisutne u međunarodnim odnosima.