U zagrebačkom Kulturno-informativnom centru Ambasade Bosne i Hercegovine, od 15. maja do 12. juna 2025. godine, bit će otvorena izložba “37 pogleda na Ramu” renomiranog banjalučkog slikara s američkom adresom, Amera Kobašlije. Ovaj jedinstveni ciklus radova, posvećen mističnom Ramskom jezeru, predstavlja vrhunac višegodišnjeg Kobašlijinog istraživanja pejzaža kao prostora sjećanja, identiteta i tihe naracije o ljudskom iskustvu.

Kobašlija, profesor na University of Central Florida, umjetnik je čiji je opus obilježen migracijama, ličnim prepoznavanjima i promišljanjem o prostoru. Od japanskog grada Kesenume, pogođenog cunamijem, preko floridskih pejzaža, švicarskih Alpa, pa sve do bosanskih dolina, Kobašlija je uvijek tražio motive u mjestima gdje se priroda susreće s historijom i sudbinom.

No, među svim tim geografijama, posebno mjesto zauzima Rama — prostor koji nije direktno njegov dom, ali jest njegov unutarnji pejzaž. Fascinacija Ramskim jezerom, kako sam umjetnik priznaje, nije proizvod geografskog korijena, već emocionalne rezonance: “Rama je mjesto gdje voda skriva i otkriva. Gdje vrijeme tone, ali i izranja.”

Serija “37 pogleda na Ramu” nastala je tokom dugih boravaka uz jezero, gdje je Kobašlija svjedočio promjenama godišnjih doba: ljetnim sjajevima kada je voda raskošno razlivena, i zimskim povlačenjima kada iz mutnih slojeva izranjaju potopljene građevine, ostaci nekadašnjih života. Njegove slike, utemeljene na suvremenom figurativnom izrazu, otkrivaju suptilne teksture zemlje, vode i neba, a istovremeno postavljaju pitanja o našoj povezanosti s krajolikom, historijom i vlastitim korijenima.

“Za mene”, kaže Kobašlija, “Rama nije samo jezero. To je mjesto koje nosi neizgovorene priče, prešućene boli i tihe ljepote. Slikati Ramu znači slušati ono što nije izrečeno”.

Amer Kobašlija pripada rijetkom krugu umjetnika koji uspijevaju objediniti lokalno i univerzalno. Njegove ramske vedute nisu puki pejzaži — one su meditacije o postojanju, o slojevitim naslagama identiteta koje, poput slojeva mulja ispod vode, oblikuju našu sliku o svijetu.

Kobašlija je dobitnik prestižnih nagrada poput Pollock-Krasner Awarda i Guggenheimove stipendije. Njegovi radovi izlagani su širom svijeta — od njujorške Arthur Roger Gallery do galerija u Parizu i Švicarskoj. Njegova sposobnost da prepozna univerzalnu vrijednost lokalnih iskustava čini ga jednim od najuzbudljivijih slikara današnjice.

U jednom razgovoru za Ramski vjesnik, Kobašlija priznaje: “Volim slikati Ramu jer je ona za mene simbol i mjesto tišine, mjesta gdje se horizont otvara prema beskraju.”

Ovaj emotivni odnos prema pejzažu osjeća se u svakoj slici koja će biti izložena u Zagrebu. Njegova djela nisu naracija o Rami, već sâma Rama, utkana u boje, teksture i nevidljive ritmove platna.

Kao što su njegovi ciklusi o Kesenumi bili odgovor na prirodnu katastrofu i snagu ljudske otpornosti, tako i ciklus o Rami svjedoči o suptilnoj, ali neprekidnoj vezi između čovjeka i mjesta. Kroz Kobašlijine oči, Rama postaje prostor susreta između sjećanja i zaborava, između prirodne ljepote i historijske dubine.

Izložba “37 pogleda na Ramu” je prilika da se vidi novo lice jednog renomiranog umjetnika; kao i poziv na razmišljanje o vlastitim prostorima, o našim unutarnjim jezerima, mutnim i blistavim, na kojima gradimo svoje priče.

U vremenu kada umjetnost često teži spektaklu, Kobašlija nas podsjeća na vrijednost tišine, dubine i pažljivog gledanja.