Bošnjački saborski zastupnik Armin Hodžić nastavio je svoju turneju posjetom makedonskoj zajednici u Rijeci. U razgovoru s Ilijom Hristodulovom, predsjednikom Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj (ZMRH) za „Novi glas“, otvorene su važne teme vezane za manjinska prava, status Makedonaca u Hrvatskoj i izazove s kojima se susreću. Armin Hodžić i makedonska zajednica u Rijeci poslali su jasnu poruku – manjine u Hrvatskoj moraju biti vidljivije, jače i bolje organizirane kako bi očuvale svoj identitet i osigurale ravnopravnost u društvu.
Ilija Hristodulov je dugogodišnji predsjednik Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj (ZMRH) i jedan od glavnih inicijatora za očuvanje makedonskog identiteta. Njegov angažman proteže se kroz brojne projekte, od kulturnih manifestacija, edukativnih programa, do suradnje s državnim institucijama na unaprjeđenju položaja Makedonaca u društvu.
Hristodulov je bio jedan od osnivača MKD “Ilinden” u Rijeci. Pod njegovim vodstvom, zajednica je osnažena kroz brojne kulturne i obrazovne aktivnosti, poput dopunske nastave na makedonskom jeziku, folklornih nastupa i književnih večeri, čime se aktivno radi na očuvanju jezika i tradicije.
Jedan od njegovih glavnih ciljeva je jačanje zastupljenosti Makedonaca u javnom životu i unapređenje manjinskih prava. Često naglašava da su manjine u Hrvatskoj ustavno zaštićene, ali da je primjena zakona često ograničena i da manjinske zajednice moraju biti glasnije i hrabrije u zahtjevima za svojim pravima.
“Na papiru manjine imaju prava, ali u stvarnosti je njihova primjena često ograničena. Manjinske zajednice moraju biti aktivnije, glasnije i hrabrije u zahtijevanju svojih prava,” poručuje Hristodulov, za „Novi glas“.
Posebnu pažnju posvećuje pitanju mladih generacija, smatrajući da je njihovo aktivno uključivanje ključno za dugoročni opstanak makedonske zajednice u Hrvatskoj. U tom kontekstu, ulaže napore u digitalizaciju makedonskih sadržaja, prilagođavanje obrazovnih programa i bolju povezanost mladih s matičnom domovinom.
“Naša snaga je u zajedništvu. Samo ako smo organizirani, možemo očuvati svoj identitet i biti aktivni sudionici društva,” ističe Hristodulov.
SUSRET U RIJECI: DIJALOG MANJINA KAO KLJUČ NAPRETKA
U srdačnom i otvorenom razgovoru, Ilija Hristodulov zahvalio je saborskom zastupniku Arminu Hodžiću na dolasku te naglasio koliko je ovakva interakcija važna za jačanje manjinskih prava u Hrvatskoj.
“Prije svega, kao predsjednik Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj i u ime svih mojih kolega, zahvalio bih vam na današnjoj posjeti, prvenstveno našem dragom zastupniku Hodžiću, s kojim smo jako zadovoljni – njegovim odnosom, njegovim kreativnim radom i, nada sve, prijateljskim i otvorenim stavom”, rekao je Hristodulov.
Objasnio je da je susret imao neformalni karakter, ali da je bio prilika za otvaranje ključnih tema koje tište ne samo Makedonce, već i druge nacionalne manjine u Hrvatskoj.
“Današnji dan odvojili smo za prijateljski susret gdje smo otvorili pojedine teme koje ne tište samo nas, već i sve ostale nacionalne manjine koje djeluju u Republici Hrvatskoj”, istaknuo je.
Jedan od pozitivnih aspekata koje je Hristodulov izdvojio jest kontinuirana financijska podrška Vlade Republike Hrvatske i Savjeta za nacionalne manjine, koja omogućuje provedbu kulturnih i edukativnih programa.
“Želim izraziti veliko zadovoljstvo i zahvalnost Vladi Republike Hrvatske i Savjetu za nacionalne manjine na donacijama koje omogućuju realizaciju naših aktivnosti kroz cijelu godinu”, rekao je Hristodulov.
MEDIJSKA ZASTUPLJENOST I PITANJE MANJINSKIH VIJEĆA
Među temama razgovora našla se i problematika zastupljenosti manjina u hrvatskim medijima, što je, prema Hristodulovu, dugogodišnji izazov koji još uvijek nije adekvatno riješen.
“Jedan od problema koje smo istaknuli je pristup medijima. Nacionalne manjine su u medijskom prostoru praktično nevidljive. Smatram da bi trebalo izdvojiti i kategorizirati udruge od posebne državne skrbi i interesa, a ne ih izjednačavati s građanskim udrugama koje nemaju isti značaj za očuvanje identiteta,” naglasio je Hristodulov.
Drugi izazov koji je istaknuo odnosi se na posljedice popisa stanovništva, zbog kojeg su mnoge manjine izgubile status vijeća na lokalnim i regionalnim razinama.
“Znamo da je broj stanovnika u Republici Hrvatskoj općenito pao nakon ulaska u Schengen, ali to nije popraćeno smanjenjem cenzusa za osnivanje manjinskih vijeća. Nažalost, moramo čekati sljedeće izbore 2031. godine da bismo vidjeli kako dalje,” pojasnio je.
Iz tog razloga, Makedonci su od saborskog zastupnika Armina Hodžića zatražili podršku u inicijativi da se ovo pitanje ponovno otvori i potakne u Saboru.
“Zamolili smo našeg saborskog zastupnika Armina Hodžića da potakne ovo pitanje u Saboru, što je on i prihvatio,” rekao je Hristodulov.
STATUS STRANACA I EKONOMSKA PITANJA MAKEDONACA U HRVATSKOJ
Još jedno važno pitanje odnosi se na status Makedonaca koji privremeno borave u Hrvatskoj, a koji su, prema riječima Hristodulova, često opterećeni znatno većim financijskim nametima od rezidentnih građana.
“Pripadnici makedonskog naroda koji dolaze u Hrvatsku na privremeni rad opterećeni su znatno većim nametima nego mi, koji imamo rezidentni status. Ako građanin plaća porez i ima svoj OIB, zašto bi onda bio dodatno opterećen plaćanjima za vrtiće, zdravstveno osiguranje i druge troškove?”, zapitao se.
Armin Hodžić i makedonska zajednica u Rijeci poslali su jasnu poruku – manjine u Hrvatskoj moraju biti vidljivije, jače i bolje organizirane kako bi očuvale svoj identitet i osigurale ravnopravnost u društvu.
