Bošnjaci su u obrani Dubrovnika zauzeli mjesto koje je istodobno i brojčano impresivno i moralno neizbrisivo. Prema popisu Kemala Tursunovića Zmaja, 489 Bošnjaka sudjelovalo je u obrani grada – u HV-u, policiji, HOS-u i specijalnim postrojbama. Gotovo nijedan Bošnjak koji je branio grad nije napustio vojsku niti policiju, čak ni u trenucima kada se činilo da će Dubrovnik pasti pod opsadom. Taj podatak nije samo evidencija, nego potvrda privrženosti gradu koji ih je prihvatio kao svoje.
Njihova žrtva upisana je i u imena 14 poginulih i 8 nestalih, među kojima su Šeren Ćatović, Sabit Bičo, Hamdija Kovač, Denis Ćimić, Ramo Mehmedović i drugi koji su „uklesani u dubrovačku memoriju“.
Ovaj povijesni okvir daje posebnu težinu činjenici da je i saborski zastupnik Armin Hodžić sudjelovao na obilježavanju Dana dubrovačkih branitelja 6. prosinca, dana kada se Dubrovnik prisjeća najtežeg dana svoje suvremene povijesti.
Komemorativni program započeo je na groblju Boninovo, gdje su položeni vijenci za stradale branitelje i civile, a posebno je odana počast na bošnjačkom dijelu groblja Boninovo, mjestu gdje počiva dio branitelja bošnjačke nacionalnosti – onih koji su branili Dubrovnik kao svoj grad, bez ostatka.
Sudjelovanje udruge Bošnjaka branitelja Grada Dubrovnika, predstavnika bošnjačkih udruga i vijeća te saborskog zastupnika Armina Hodžića u ovom programu ima i simboličku dimenziju: predstavlja most između povijesne žrtve i suvremenog političkog priznanja. Bošnjaci Dubrovnika nakon rata nisu uvijek bili tretirani pravedno. Upravo zato je prisutnost predstavnika bošnjačke manjine danas pred spomenom, pred generacijama koje baštine obranu ovog grada, čin ispravljanja jednog nedostatka i vraćanja povijesnoj istini njezina punog mjesta.
Na Srđu, gdje je održan središnji komemorativni program, spomenuta je hrabrost svih branitelja grada, a novo postavljeni MiG-21 kao trajni eksponat ispred tvrđave Imperijal simbolički povezuje nebo nad Dubrovnikom s obranom koja je vođena i na zemlji i na moru. U tom kontinuitetu sjećanja posebno mjesto zauzimaju Bošnjaci Dubrovnika, oni koji su branili grad u gotovo stopostotnom broju i koji su, unatoč kasnijim nepravdama, ostali vjerni principu: Dubrovnik je naš dom.
Hodžićev dolazak na Boninovo, gdje su položeni vijenci i na bošnjačkom dijelu groblja, jest i politička i moralna poruka: da se doprinos Bošnjaka u obrani Hrvatske ne smije relativizirati. To je doprinos koji je bio presudan, mjerljiv životima i ranama, ali i neumjeren u odanosti. Bez priče Bošnjaka, priča o obrani Dubrovnika nije potpuna, niti može biti ispričana pošteno.
Fotografije: Grad Gubrovnik
