Snažniji terenski rad, bolja koordinacija i jasan politički cilj – svjedočimo trenutku prekretnice za Bošnjake u Hrvatskoj! Armin Hodžić, prvi bošnjački saborski zastupnik koji je pokazao konkretne rezultate, razuvjerio je skeptike svojim argumentiranim nastupima i predanošću, tvrdi u razgovoru za “Novi glas” Kadro Kulašin, predsjednik SABAH-a, te naglašava važnost daljnjeg zajedničkog djelovanja i širenja aktivnosti na terenu. Regionalni sastanci, politička konsolidacija i suradnja s matičnom domovinom – jesu li Bošnjaci konačno pronašli model uspjeha? Prema Kulašinu, „prvi rezultati su tu, a put pred nama je jasan“.

Povodom sastanka Koordinacije županijskih vijeća Bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, razgovarali smo s predsjednikom Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH), Kadrom Kulašinom. Na sastanku održanom u Zagrebu 15. februara 2025. godine, donesene su ključne odluke koje će utjecati na rad bošnjačkih vijeća i predstavnika širom zemlje. Kulašin, koji je i jedan od inicijatora osnivanja i zamjenik  predsjednika Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“, ističe kako je ovo bio važan trenutak za daljnju konsolidaciju i planiranje zajedničkih aktivnosti.

Kadro Kulašin rođen je u Donjem Vakufu 1965. godine, a od ranih dana pokazivao je posvećenost društvenom angažmanu. Skrasio se u Splitu prije Domovinskog rata, a tokom Agresije na Republiku Hrvatsku profesionalni je vojnik, časnik je i zapovjednik u Hrvatskoj vojsci. Njegova predanost zajednici posebno je došla do izražaja kroz vođenje Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH), organizacije koja okuplja više bošnjačkih udruga u Hrvatskoj. Kadro Kulašin je i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pod njegovim vodstvom SABAH je postao prepoznatljivi glas Bošnjaka u Hrvatskoj, zalažući se za očuvanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije. Kulašin je također jedno vrijeme bio predsjednik Koordinacije županijskih vijeća i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine, što mu je omogućavalo da efikasno koordinira aktivnosti i inicijative bošnjačkih vijeća u Hrvatskoj, ali i da aktivno sarađuje sa srodnim vijećima u Domovinskim zemljama.

REGIONALNI SASTANCI ZA BOLJU KOORDINACIJU

„Danas smo održali prvu sjednicu Koordinacije vijeća i predstavnika po županijama i prezadovoljan sam atmosferom i odlukama koje smo donijeli“, istaknuo je Kulašin, naglašavajući da su zaključci od velike važnosti za bošnjačku manjinu u Hrvatskoj. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Koordinacije županijskih vijeća Adis Keranović, koji je, prema njegovim riječima, precizno vodio rasprave i donosio prijedloge koji su dobili široku podršku.

Jedan od ključnih zaključaka sastanka je da će se naredne sjednice održavati u različitim gradovima Hrvatske kako bi se predstavnici što bolje upoznali s lokalnim izazovima.

„Već sada planiramo idući sastanak u Splitu, a potom i u Dubrovniku“, kazao je Kulašin, ističući kako je ovo prilika da se nacionalni problemi sagledaju i iz perspektive lokalnih zajednica.

ARMIN HODŽIĆ JE PRIMJER AKTIVNOG POLITIČKOG ANGAŽMANA

Jedan od glavnih fokusa djelovanja Kadre Kulašina u prošlosti bilo je osiguravanje  političke reprezentacije Bošnjaka u Hrvatskom saboru te je otvoreno iskazivao revolt zbog neadekvatnog zastupanja te apelirao da Bošnjaci zaslužuju svog zasebnog zastupnika u Saboru, s obzirom na njihov značajan udio u populaciji. Ovo pitanje je posebno važno jer nacionalne manjine s manjim brojem pripadnika već imaju zagarantovane zastupnike, dok Bošnjaci, kao druga po veličini nacionalna manjina, nemaju.

Zastupnik koji predstavlja bošnjačku, crnogorsku, albansku, slovensku i makedonsku nacionalnu manjinu u Hrvatskom saboru obuhvata preko 68.000 osoba za jedno zastupničko mjesto, od čega su više od 55% Bošnjaci. No, Kulašin ne krije svoje zadovoljstvo kada se osvrće na rad bošnjačkog saborskog zastupnika Armina Hodžića, ističući ga kao ključnog zagovornika bošnjačkih prava u Saboru.

„Svi koji su bili skeptični u vezi njegovog rada sada su demantirani. Svaka njegova saborska replika i izlaganje su pripremljeni, argumentirani i na mjestu“, naglasio je Kulašin i dodao da to Bošnjake u Hrvatskoj čini “posebno ponosnim i ohrabruje da ćemo ostvariti sva svoja prava koja su zakonom i ustavom zagarantirana”.

Prema njegovim riječima, najveća razlika između sadašnjeg i ranijih bošnjačkih i albanskih predstavnika Bošnjaka u Saboru leži u terenskom radu i direktnoj komunikaciji s građanima.

„Hodžić ne samo da poznaje probleme, već aktivno predlaže rješenja i uvažava sugestije. Pred njim je velika politička budućnost, a ako nastavi ovim putem, i nama će sigurno biti bolje“, dodao je.

SABAH jača bošnjačku zajednicu u Hrvatskoj

Govoreći o ulozi SABAH-a, Kulašin je istaknuo kako je u protekle četiri godine ova organizacija postala ključni faktor u jačanju bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. „Organizirali smo preko deset okruglih stolova i tribina, otvarajući pitanja koja su nam važna i tražeći konkretne odgovore“, kazao je, dodajući da je mnoge probleme već moguće riješiti, dok neki, poput promjene etničkog imenovanja iz „Musliman“ u „Bošnjak“, zahtijevaju dugotrajan proces.


Da podsjetimo, Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) osnovan je 2004. godine kao organizacija koja okuplja bošnjačke udruge u Hrvatskoj, s ciljem afirmacije, zaštite i razvoja identiteta Bošnjaka. Organizacija djeluje na načelima neovisnosti, demokratičnosti i neprofitnosti, promičući etnička, vjerska, kulturna i politička prava Bošnjaka. SABAH aktivno sudjeluje u oblikovanju javnih politika, surađuje s državnim institucijama Hrvatske i BiH te organizira seminare i manifestacije. Kroz izdavačku djelatnost i medijski angažman, SABAH jača svijest o bošnjačkoj kulturi i naslijeđu, te radi na osnaživanju veza s matičnom domovinom i drugim nacionalnim manjinama.

Najveći uspjeh, prema riječima Kadre Kulašina, leži u činjenici da je SABAH uspio okupiti različite aktere u zajedničkoj suradnji. „Naša ideja o jedinstvenom nastupu ostvarila se i dala konkretne rezultate. Osjećam se izuzetno sretno što sam kao predsjednik mogao doprinijeti ovom procesu“, zaključio je Kulašin za “Novi glas”.