U kongresnoj dvorani „H. Salim Šabić“ Islamskog centra Zagreb večeras je održano predavanje i razgovor s poslanikom u NSRS Ramizom Salkićem, glavnim imamom MIZ Bratunac Elvirom ef. Hodžićem i predsjednikom Saveza RVI Tuzlanskog kantona Fahrudinom Hasanovićem, povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici i Podrinju. Fokus programa bio je višegodišnji izdavački projekat “Genocidna namjera – Bratunac 1992.”, koji sistematski bilježi zločine nad Bošnjacima na području Bratunca, kroz svjedočenja, analize i sudske presude.

“Ova generacija Bošnjaka osuđena je na borbu… i ove knjige su naša borba,” poručio je autor Ramiz Salkić, naglasivši da je cilj edicije da preživjele osnaži dokazima i znanjem, te da institucije podsjeti na obavezu procesuiranja zločina.

Projekat je zamišljen kao serijal od sedam izdanja. Prva knjiga obrađuje Hranču, Repovac i Borkovac i donosi pregled napada na civilno stanovništvo, uključujući integralne presude Suda BiH koje se odnose na ta naselja. Druga knjiga bavi se Glogovom i jednim od ranih masovnih zločina 1992; u Glogovi je 9. maja 1992. kod džamije izvršeno masovno strijeljanje civila (prema relevantnim izvorima ubijena su 64 civila). Treća knjiga obrađuje naselja Voljavica, Zalužje, Biljača, Bjelovac, Piriči, Sikirić, Tegare, Zapolje, Abdulići–Žanjevo, Joševa i Jagodnja, te iznosi zbirne podatke o ubijenim, nestalim i povratku, zasnovane na popisu 1991. i naknadnim evidencijama.

Govornici su istaknuli da knjige kombiniraju svjedočenja preživjelih s pravosudnom dokumentacijom, čime se dobiva čvrst dokazni okvir – ne samo za kulturu sjećanja nego i za eventualne pravne postupke.

“NAIVNOST” KAO LEKCIJA I OBRAZAC ZLOČINA

U obraćanju Elvir ef. Hodžić podsjetio je na dugi kontinuitet nasilja i negacije u Podrinju i Bratuncu, te na važnost što ta mjesta danas imaju glas i svjedoke koji pišu i dokumentuju vlastitu tragediju, prvi put u punom obimu i bez autocenzure. Posebno je ukazao na historijski kontekst: Bratunac je kao općina prvi put formiran 1927. godine, a predratna demografija i identitet prostora sistematski su mijenjani i nakon 1992.

Iz niza potresnih svjedočenja na promociji izdvajala se slika potpune improvizacije preživljavanja: ljudi su u blokadi preuzimali uloge ljekara, inženjera, boraca , dok su se, prema svjedocima, jedinice Vojske Jugoslavije iz Srbije (novosadski, užički i drinski korpusi) uklapale u obrazac agresije i etničkog čišćenja u širem Podrinju.

Fahrudin Hasanović je, iz ugla aktera i svjedoka, govorio o organiziranju odbrane 1992. i kasnijoj borbi za povratak i opstanak. Kako je naglašeno, upravo su povratničke priče, s imenima, datumima, lokacijama, masovnim grobnicama, srž onoga što ova edicija stavlja na papir, kako se negiranje i relativizacija ne bi mogle “slobodnije” širiti.

Uredničke i recenzentske napomene u ediciji naglašavaju da je cilj sačuvati tragove, imena žrtava i mehanizme zločina, uključujući pravne presude i priznanja učesnika poput Miroslava Deronjića, kako bi se pokazala uloga JNA/Vojske Jugoslavije i lokalnih struktura u okupaciji i zločinima na bratunačkom području.

O AUTORU:

Ramiz Salkić je rođen 1973. godine u Hranči, općina Bratunac.

Po zanimanju magistar prirodnih nauka iz oblasti biologije. Osnovnu i srednju školu završio je u Bratuncu, a Filozofski fakultet, Odsjek biologija-hemija, na Univezitetu u Tuzli i stekao zvanje profesora biologije-hemije. Postdiplomski studij završio je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli i stekao zvanje magistra.

Tokom studija bio je član više studentskih orgnizacija čijim je radom i rukovodio u određenom preiodu. Kao profesor radio u OŠ Podrinje u Tuzli, te srednjoj Ekonomskoj školi Tuzla i Behram-begovoj medresi u Tuzli. Pojedinačno i sa saradnicima objavio više naučnih radova i učestovao na više naučnih konferencija.

Bio je predsjednik Omladinskog saveza a kasnije i Asocijacije mladih SDA Bratunac, Regionalnog odbora Srednje Podrinje Zvornik te predsjednik Glavnog odbora Asocijacije mladih SDA Bosne i Hercegovine. Biran je za predsjednik SDA Bratunac u više mandata od 2010 godine.

Kao član Regionalnog odbora SDA Srednje Podrinje Zvornik biran je za sekretar a kasnije predsjednik Regionalnog odbora SDA Srednje Podrinje Zvornik u dva mandata. Na mjesto član Glavnog odbora SDA Bosne i Hercegovine biran je u više mandata kao i na mjesto član Predsjedništva SDA Bosne i Hercegovine.

Za delegata u Vijeću naroda Rs izabran je 2003. godine gdje je biran za predsjednika kluba Bošnjaka u Vječu naroda Rs na toj pozciji je ostao do 2006. godine. Izabran je za poslanik u Narodnoj skupštini Rs 2007. godine gdje obnaša dužnost predsjednika Kluba poslanika SDA-SDP u Narodnoj skupštini Rs.

Na izbora održanim 2010. godine ponovo je izabran za narodnog poslanika, a nakon toga i za potpredsjednika Narodne skupštine Rs. Na općim izborima održanim 2014. godine izabran je za potpredsjednika bh. entiteta Rs. 2018. godine na općim izborima ponovo je izabran za potpredsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Rs. Na općim izborima održanim 2022. godine izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini entiteta Rs.

Na početku Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu bio je zatvoren u srpski koncentracioni logor u školi “Vuk S. Karadžić” u Bratuncu i u logoru na Palama, gdje je bio svjedok krvavih egzekucija, mučenja i zlostavljanja. Razmjenjen je sa grupom logoraša iz Bratunca u mjestu Vratnice između Ilijaša i Visokog. Nakon razmjene i oporavka bio je aktivni pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U izdavačkoj kući BMG Bosanska medijska grupa objavio je 2018. godine knjigu “Godine borbe za slobodu, čast i dostojanstvo” koja govori o položaju Bošnjaka u entitetu Rs. 2021. godine objavio je knjigu “Genocidna namjera – Bratunac 1992. (Zločini nad Bošnjacima Hranče, Repovca i Borkovca)”, kao prvu knjigu, u okviru opsežnog istraživanja o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, na području Bratunca.

Godine 2022. objavio je knjigu “Genocidna namjera – Bratunac 1992. (Zločini nad Bošnjacima Glogove)”, kao drugu knjigu, u okviru opsežnog istraživanja o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, na području Bratunca.

Oženjen je i otac troje djece.