Bosanski jezik ostaje temelj identiteta bošnjačke manjine u Primorsko-goranskoj županiji, poručeno je na okruglom stolu zatvorenog tipa održanom 2. decembra u Rijeci. U razgovoru sa predstavnicima bošnjačkih udruga i vijeća, sarajevski lingvisti dr. sc. Jasmin Hodžić i prof. dr. Alen Kalajdžija naglasili su da je Hrvatska pružila prostor i slobodu da se jezik njeguje, prenosi i živi. „Identitet bez jezika je samo prazna školjka“, zaključeno je u konstruktivnoj raspravi.
U prostorijama Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Rijeke 2. decembra 2025. godine održan je okrugli stol zatvorenog tipa posvećen temi „Bosanski jezik kao faktor kulturne identifikacije u bosanskohercegovačkom iseljeništvu“. Susret je okupio predstavnike bošnjačkih udruga i vijećnike iz Primorsko-goranske županije, a u ulozi posebnih gostiju sudjelovali su istaknuti stručnjaci s Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu — dr. sc. Jasmin Hodžić, direktor Instituta, te prof. dr. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik.
Okrugli stol organiziran je u partnerstvu Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica BiH, bošnjačkih vijeća i udruga PGŽ-a te Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, čiji predstavnik, efendija Dženan Čaušević, također je bio prisutan.
Skup je otvoren konstatacijom da bosanski jezik u dijaspori nije samo sredstvo komunikacije, nego i ključni nosilac pamćenja, identiteta i međugeneracijskog kontinuiteta. U atmosferi povjerenja i saradnje razgovaralo se o izazovima prenošenja jezika djeci, ulozi institucija te o stvaranju okruženja koje potiče upotrebu bosanskog jezika u svakodnevnom životu.
Dr. sc. Jasmin Hodžić zahvalio je državi Hrvatskoj što Bošnjacima osigurava stabilan institucionalni okvir za njegovanje maternjeg jezika:
– Hrvatska je davala utočište mnogim izbjeglicama tokom rata. Moramo biti zahvalni što baštini demokratski princip ljudskih sloboda i prava te što našoj zajednici omogućava da čuva svoj jezik i identitet, poručio je. Podsjetio je i na činjenicu da se bosanski jezik u Hrvatskoj počeo predavati još 1993. godine, upravo u Zagrebu, naglasivši simboličan podatak: „Kalajdžija je tada bio zagrebački đak, dok se u mom Stolcu učio hrvatski.“
Prof. dr. Alen Kalajdžija naglasio je važnost samorazumijevanja i svijesti o vlastitosti kao temelju zdravog identiteta u multikulturnom okruženju:
– Republika Hrvatska daje Bošnjacima pravo, mogućnost i slobodu da budu to što jesu, građani ove države koji istovremeno mogu čuvati svijest o svom porijeklu. Takav benefit treba iskoristiti, ali i osvijestiti da smo svi pojedinačno odgovorni za očuvanje identiteta. A identitet se čuva i kroz jezik, rekao je Kalajdžija.
Tokom dvosatne diskusije učesnici su otvoreno govorili o modelima jezičke edukacije, važnosti redovite upotrebe bosanskog jezika u porodici i zajednici, te o potrebi jačanja saradnje između matičnih institucija u Bosni i Hercegovini i bošnjačkih institucija u Hrvatskoj.
