Rezolucija Europskog parlamenta o napretku Sjeverne Makedonije prema Europskoj uniji, koja je trebala biti simboličan korak naprijed u eurointegracijama te zemlje, završila je kao politički fijasko. Iako je tekst izvješća prvobitno sadržavao jasnu i ponovljenu formulaciju da “EU dosljedno pokazuje da priznaje makedonski jezik i identitet”, ti su dijelovi u konačnici izbrisani – pod pritiskom Bugarske i uz političko manevriranje unutar samog Parlamenta, naglašava u svojem komentaru Tomislav Krasnec.
Kako piše za Večernji list, u izvornom nacrtu koji je prošao AFET – Odbor za vanjske poslove, spominjanje “makedonskog jezika i identiteta” bilo je ugrađeno na četiri mjesta. To je bio kompromis koji je trebao omogućiti vladi u Skoplju lakši put prema izmjenama Ustava. Međutim, trenutak kada je premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski u svojoj zemlji taj tekst počeo predstavljati kao pobjedu nad bugarskom blokadom – izazvao je lančanu reakciju.
Bugarski desničari su, piše Krasnec, izvršili pritisak na svoje političke partnere unutar europskih pučana (EPP) i socijaldemokrata (S&D), prisilivši ih da podrže amandmane kojima bi se uklonilo svako spominjanje makedonskog jezika i identiteta iz završne verzije izvješća. Taj su pritisak popratili i bugarski članovi vlade, uključujući one iz EPP-a i S&D-a, zbog čega su ti klubovi na kraju masovno podržali izmjene. Tako su usvojeni amandmani kojima je identitetska dimenzija Makedonaca izbrisana iz službenog europskog dokumenta.
Zanimljivo je da su protiv tih amandmana, unatoč partijskim linijama, glasali svi hrvatski europarlamentarci – osim Stjepe Bartulice. On je, zajedno sa svojom grupacijom Europskih konzervativaca i reformista, stao uz bugarske zahtjeve. SDP-ovci su bili kategorično protiv, a ni HDZ-ovi europarlamentarci nisu poslušali smjernice EPP-a.
Kako Večernji list doznaje, upravo je hrvatski premijer Andrej Plenković odigrao ključnu ulogu u tome. Neslužbeno se, naime, govori da je osobno tražio od HDZ-ove delegacije da ostanu “na makedonskoj strani”, jer je Mickoskom prethodno obećao da će braniti prisutnost makedonskog identiteta i jezika u rezoluciji. Iako su svjesni da im Bugari često pomažu u zakonodavnim pregovorima vezanim uz regiju, HDZ-ovi europarlamentarci odlučili su se za političku lojalnost premijeru, a ne za klupsku disciplinu.
Što će to značiti za odnose s Bugarskom? Odgovor možda već leži u prvom znaku napetosti: bugarsko izaslanstvo, planirano za Dubrovnik Forum, u posljednjem je trenutku otkazalo dolazak.
U svakom slučaju, ova rezolucija, umjesto da bude podrška europskom putu Sjeverne Makedonije, postala je simbol kako se nacionalni interesi i unutar-EU lobiji sudaraju i kako identiteti malih naroda mogu nestati u tišini jedne parlamentarne većine.
