Skup Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj – „Bošnjaci zajedno!” i saborskog zastupnika Armina Hodžića okupila je punu dvoranu Mjesnog doma u Petruševcu, a Meškić, Hodžić i Bahović izložili su dosadašnji rad i najavili nove korake u razvoju bošnjačke nacionalne manjine

U punoj dvorani Mjesnog doma u Petruševcu u petak navečer održana je tribina Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno!” i saborskog zastupnika Armina Hodžića pod sloganom „Mjesto gdje se odlučuje!”. Pred okupljenim Bošnjakinjama i Bošnjacima o dosadašnjem radu, planovima i konkretnim aktivnostima za budućnost govorili su predsjednik Nacionalne koordinacije Bermin Meškić, saborski zastupnik Armin Hodžić i državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović. Nakon službenog dijela programa nastavljeno je druženje uz domjenak.

Predsjednik Koordinacije Bermin Meškić poručio je da bošnjačka manjina u Hrvatskoj danas, unatoč ranijim podjelama, prolazi kroz najbolju fazu. „Već dvije godine nikada nismo imali ovakav nivo organiziranja kroz Nacionalnu koordinaciju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, nikada do sad nismo imali ovakav nivo infrastrukture i nikada nismo bili ovako politički vidljivi kao što smo danas”, rekao je.

Podsjetio je da su u protekle dvije godine kupljeni kulturni centri u Vojniću, Sisku i Labinu te Bošnjački medijski centar, a sjedište Koordinacije smješteno je u Gajevu 7 u centru Zagreba, što je, kaže, i simbolička poruka o povratku u središte političkog života. Meškić je naglasio da je riječ o instituciji, a ne pojedincima: „Svi su ljudi prolazni i mi ćemo, ako Bog da, proći, ali institucija ostaje.”

Državna tajnica Fadila Bahović fokus je stavila na problem koji, kako je rekla, nema nijedna druga od 22 ustavom priznate nacionalne manjine – podjelu između onih koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i onih koji se izjašnjavaju kao Muslimani. Navela je da je u Zagrebu „oko 4600 Muslimana i 4300 Bošnjaka” te upozorila da „Muslimana u Ustavu Republike Hrvatske nema” kada je riječ o nacionalnoj pripadnosti.

Pozvala je prisutne da se u registru birača izjasne kao Bošnjaci, jer o brojnosti ovisi sve ostalo: „Vidljivost je kad nam djeca mogu učiti bosanski jezik u školama. Vidljivost je kad djeca mogu na islamski vjeronauk u školama. Vidljivost je kad imamo svog saborskog zastupnika u Saboru.”

Podsjetila je i da su Bošnjaci po brojnosti druga manjina u Hrvatskoj, odmah iza Srba, ali da je u javnom sektoru zaposleno svega tridesetak ljudi u lokalnoj samoupravi i tek tri suca. „Biti Bošnjak znači biti Bošnjak i u popisu stanovništva, i u registru birača, i naravno — u srcu”, zaključila je.

Saborski zastupnik Armin Hodžić je izložio bilancu dosadašnjeg mandata i planove za drugu polovicu.

Pored kulturnih centara u Vojniću, Labinu i Sisku te medijskog centra u Resniku, istaknuo je i komunalne projekte: izgradnju 6 kilometara vodovoda u općini Vojnić vrijednu više od 600.000 eura, vodovodni priključak za selo Lipovac u općini Rakovica vrijedan više od 2 milijuna eura, te asfaltiranje cesta u Gunji, Topuskom i Vojniću. Najavio je i nove objekte, kulturni centar u Zagrebu, te prostore u Rijeci, Gunji i Dubrovniku.

Ponosan je, rekao je, što na ključnim mjestima više nema logike „Hasin ili Husin” nego stručnih ljudi: Bahović kao državna tajnica, Mešković kao vanjski član saborskog Odbora za pravosuđe, te Adis Keranović kao posebni savjetnik ministrice zdravstva i v.d. direktora Hitne na Rebru.

Najavio je i da očekuje pojačan negativan pritisak u nastavku mandata: „Dio medija koji je blizak takvim strukturama će zasigurno svoje kanale pokušati iskoristiti da pokaže zašto nije dobro da Bošnjak bude u Hrvatskom saboru.”

Dodao je da su mu nakon istupa o Trgovskoj gori, Palestini i tzv. trećem entitetu u BiH već „montirali razne slike s Bin Ladenom, Gaddafijem”, ali da od svoje politike neće odustati.