Izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića iz Mostara na prvi pogled djeluju kao nedvosmislena podrška teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, no njihova težina znatno slabi kada se uzme u obzir odlučno odbijanje uvođenja sankcija Miloradu Dodiku. Upravo ta kontradikcija izazvala je lavinu reakcija – najprije iz Bosne i Hercegovine, potom i u hrvatskoj političkoj javnosti.
Tokom posjeta Mostaru 8. aprila, Plenković je izjavio:
„Hrvatska podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, na temeljima Daytonskog i Washingtonskog sporazuma. Naš je interes da BiH bude funkcionalna i stabilna.“
Istovremeno je dodao da njegova Vlada ne podržava nikakve secesionističke aktivnosti bilo koga, pa ni Milorada Dodika, ali je jasno poručio da neće donositi nacionalne sankcije, jer, kako je naglasio, Hrvatska preferira politički dijalog.
Ovakva formulacija izazvala je lavinu reakcija. Brojni mediji i javne ličnosti optužili su hrvatsku Vladu da na ovaj način zapravo „štiti“ Dodika, i da se ponaša kao zaštitnica secesionističkih aktera. Neki su otišli i korak dalje, pozvavši na bojkot hrvatskih proizvoda, uz poruke da „nešto mora biti poduzeto“.
Reagirao je i saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić, poručivši da Hrvatska ne može imati dvostruke standarde:
„Smatram kako i Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, treba uvesti sankcije Miloradu Dodiku. U suprotnom, bilo bi pokazano političko licemjerje jer bi se jedna politika vodila prema aktualnom sukobu između Ukrajine i Rusije, a potpuno druga prema ruskom podjarmivaču sukoba Dodiku.“
VIŠE NA TEMU: Hrvatska treba uvesti sankcije Miloradu Dodiku
U istom danu, federalni premijer Nermin Nikšić pokušao je zadržati optimističan ton, izjavivši u Mostaru da mu je bilo zadovoljstvo čuti poruku premijera Plenkovića o tome da novi Izborni zakon treba štititi volju birača, ali je dodao da za SDP „nije prihvatljivo asimetrično rješenje izbora članova Predsjedništva BiH“.
I dok su neke poruke iz Mostara dočekane s rezervom, drugi su otvoreno postavili pitanje strateškog usmjerenja hrvatske vanjske politike. Nacional je u svom osvrtu zaključio kako „članice EU uvode sankcije Dodiku, ali Plenković ih odbija – Hrvatsku tako približava Mađarskoj“, ističući da su jedino Hrvatska i Mađarska ostale uzdržane u pogledu sankcioniranja lidera RS-a.
Zaključak? Riječi iz Mostara više ne djeluju kao jasan politički signal. Ako hrvatska nacionalna politika želi ostati vjerodostojan partner europske politike prema Zapadnom Balkanu, slijedeći potezi morat će biti usklađeni s vrijednostima koje Hrvatska službeno podržava. U suprotnom, opasnost od političkog relativiziranja secesionizma – kao i gubitka povjerenja u regiji – postaje sve realnija.
Foto: HINA
