Ovaj tihi egzodus dodatno je pogoršao demografsku sliku BiH. Gubitak stanovništva nije samo brojčani – riječ je o odlasku cijelih porodica, mladih ljudi i kvalificirane radne snage

 

Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom demografskom krizom: zemlja je u posljednjih deset godina izgubila više od 620.000 stanovnika. Ovi alarmantni podaci predstavljeni su u Sarajevu na promociji zbornika radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, koji je izdala Akademija znanosti i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Prema procjenama stručnjaka, broj stanovnika BiH u 2023. godini iznosio je 2.904.256, dok je službenim popisom iz 2013. zabilježeno 3.531.159 stanovnika. To predstavlja gubitak od 626.903 ljudi – više od 17 posto ukupne populacije. Uzrok tome leži u sve izraženijem iseljavanju, osobito mladih, te u negativnom prirodnom priraštaju koji dodatno pogoršava demografsku sliku.

Na predstavljanju zbornika naglašeno je da više od polovice građana porijeklom iz BiH danas živi u inozemstvu. Iako je migracija iz BiH poznat fenomen još od ratnih devedesetih, u posljednjem desetljeću trend je poprimio razmjere masovnog egzodusa.

Iz prethodnih analiza i dostupnih podataka (npr. iz hrvatskog Državnog zavoda za statistiku i podataka o izdanim osobnim iskaznicama) poznato je da je Hrvatska jedno od glavnih odredišta za iseljene iz BiH, pogotovo za one s hrvatskim državljanstvom. Prema podacima iz prethodnih godina, od 2013. godine do danas, procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku preseljeno između 150.000 i 200.000 ljudi, pokazuju nezvanične procjene demografa i institucija. Većinu čine Hrvati iz BiH s dvojnim državljanstvom, ali i pripadnici drugih naroda koji preko Hrvatske traže lakši pristup tržištu rada Europske unije.

Hrvatska je, zahvaljujući jeziku, blizini i državljanskim olakšicama, najčešće prvo odredište, iako znatan broj iseljenih iz BiH iz Hrvatske kasnije odlazi prema Njemačkoj, Irskoj i Austriji.

Akademik dr. Mirko Pejanović upozorio je da su uzroci višeslojni: „Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju nakanu za odlazak.“ Prema njegovim riječima, posebno su pogođene manje i ruralne sredine, iz kojih mladi u potpunosti nestaju. „Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva“, kazao je Pejanović.

Jedini popis stanovništva koji je Bosna i Hercegovina provela nakon rata bio je onaj iz 2013. godine. Rezultati su, uslijed političkih nesuglasica, objavljeni tek tri godine kasnije. Od tada nije proveden novi popis, a statističke procjene temelje se na parcijalnim podacima poput broja novorođenih, umrlih, iseljenih i prijavljenih prebivališta. Nedostatak ažurnih i sveobuhvatnih podataka dodatno otežava planiranje javnih politika.

Profesor dr. Adnan Efendić naglasio je kako demografski pad već ima konkretne posljedice: „Promjena u strukturi stanovništva već utječe na tržište rada, starenje populacije i opću kvalitetu života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, a bez strateških migracijskih politika koje će spriječiti odlaske i potaknuti povratak, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne.“

Analitičari upozoravaju da će nastavak trenutnih trendova dovesti do urušavanja mirovinskog sustava, nedostatka radne snage i smanjenja fiskalnih kapaciteta države i entiteta. Uz to, demografski slom ugrožava i političku stabilnost, jer se etnička i regionalna ravnoteža stanovništva neprestano mijenja.

Stručnjaci ANUBiH-a apeliraju na političke institucije da prepoznaju ozbiljnost situacije i prestanu ignorirati demografsku stvarnost. Preporučuju uvođenje mjera koje bi obuhvatile podršku za mlade obitelji, povratak iseljenih, fiskalne olakšice za roditelje, te razvoj infrastrukture u manjim sredinama.

Bez ozbiljnog društvenog i političkog zaokreta, BiH bi se mogla naći pred izazovima koje nije u stanju amortizirati – od zatvaranja škola i domova zdravlja, do gubitka cijelih zajednica.