U Zagrebu je održana dvodnevna konferencija pod nazivom “Una–Sava: Mostovi kulture, identiteta i zajedništva”, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Konferencija je okupila političare, stručnjake, kulturne djelatnike i predstavnike institucija iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i brojne zainteresirane građane, uz podršku i prisustvo hrvatskih ministarstava, Vlade Unsko-sanskog kantona, bh. državnih zastupnika, gradonačelnika i općinskih načelnika.

Već u uvodnom govoru, Armin Hodžić je jasno naglasio osnovnu poruku skupa: “Ovdje se ne prelazi granica, ovdje se ide preko.” Ta simbolička izjava ocrtala je duh dvodnevnog dijaloga u hotelu Sheraton o izazovima i mogućnostima zajedničkog djelovanja Hrvatske i BiH, naročito u pograničnim regijama.

VIŠE O TEMI: Otvorena Konferencija Una – Sava

Ministrica Marija Vučković najavila je mogućnost uspostave regionalnog parka uz Unu s hrvatske strane i pozvala na jaču saradnju: “Naša je zajednička obaveza da čuvamo riječne ekosisteme.”

POLITIKA BEZ GRANICA

Politički panel okupio je neke od vodećih bošnjačkih predstavnika iz BiH i Hrvatske: Šemsudina Dedića, Nermina Ogreševića, Nijaza Hušića, Elvedina Sedića i Armina Hodžića. Vodio ga je novinar Ilija Jandrić. Ključna tema bila je institucionalna i politička kriza u BiH, koju su panelisti sagledali iz perspektive odgovornosti međunarodne zajednice, pasivnosti evropskih aktera i sve prisutnijeg secesionizma.

Armin Hodžić je upozorio da je nemoguće tražiti “unutarnji dogovor” dok se istovremeno ignoriraju aktivne separatističke politike. Šemsudin Dedić je istakao da Bosna i Hercegovina ne može napredovati na evropskom putu bez reforme izbornog zakonodavstva i funkcionalne vlasti, dok je Ogrešević naglasio: “Bosna nije nastala 1995. Ona je jedna od najstarijih država Evrope.”

Granice, koje bi trebale spajati, postaju simbol stagnacije: gužve na prijelazima, nedostatak infrastrukture, turistički potencijali koji propadaju. Sve to traži hitne intervencije.

EKONOMIJA U ZAJEDNIČKOM SUSJEDSTVU

Na ekonomskom panelu govorilo se o konkretnim inicijativama koje mogu unaprijediti život građana u pograničnim područjima: od prekogranične saradnje, zajedničkih projekata, do boljeg iskorištavanja evropskih fondova.

Učesnici su ukazali da prirodne vrijednosti poput Nacionalnog parka Una i Plitvičkih jezera ne smiju biti zarobljene birokracijom i lošom povezanošću.

Tokom rasprave istaknuta je važnost prevladavanja političkih i administrativnih barijera kako bi se unaprijedila gospodarska razmjena i stvorili uvjeti za privlačenje investicija. Na paneli su govorili Anela Karahasan iz Privredne komore Federacije BiH te Nikica Pažin, ministar savjetnik Ambasade Hrvatske u BiH, privrednik s dugogodišnjim iskustvom u obje zemlje. Panel je vodio novinar Elvir Mešanović.

PANEL „PLAVETNILO I ZELENI RAZVOJ“

O pririodnim ljepotama nacionalnih parkova, njihovom značaju za lokalnu zajednicu, razvoju turizma u regiji te važnosti regionalne suradnje na panelu su govorili Dijana Pečenković, direktorica Turističke zajednice Grada Bihaća, Katarina Marković, pomoćnica ravnatelja JU Nacionalni park Plitvička jezera, zatim Jelena Šobat, načelnica sektora za posebne oblike turizma i  analitiku, inovacije i održivi razvoj u Ministarstvu turizma Hrvatske te Alen Zulić, direktor JP Nacionalni park Una. Moderator je bio Dario Topić.

Turizam je postao ključni stup gospodarskog razvoja Unsko-sanskog kantona, a Nacionalni park Una igra središnju ulogu u tom procesu. Grad Bihać, koji se nalazi u neposrednoj blizini parka, bilježi značajan porast posjetitelja, s godišnjim stopama rasta koje ponekad dosežu i do 75%, što je znatno iznad globalnog prosjeka od 10–12%. Ovaj rast potaknuo je ulaganja u turističku infrastrukturu, uključujući smještajne kapacitete, restorane i agencije koje nude razne aktivnosti.

MEDIJI I IZDAVAŠTVO

Panel o medijima i izdavaštvu istaknuo je da se bošnjački identitet ne može očuvati lajkovima i viralnim sadržajem već kroz sistemsko obrazovanje. Govorili su Mahir Sokolija, Elvir Resić, Nedim Hasić i Voditelj Bošnjačkog medijskog centra Filip Mursel Begović. Predstavljene su tri biblioteke novopokrenutog bošnjačkog izdavaštva u Hrvatskoj, časopis Bosna, kao i planovi za video produkciju.

“Ne volimo najavljivati projekte. Radije ih radimo, pa ih gotove promoviramo”, rekao je Begović, pojašnjavajući koncept spajanja profesionalizma i volonterizma kao temelja kulturne obnove.

KULTURA KAO PROSTOR SUSRETA, NE RAZLAZA

Završni dan konferencije donio je dijaloškiji panel: o kulturi, identitetu i dvojnim pripadnostima. Panel je moderirao Filip Mursel Begović, a govorili su Mirjana Piskulić iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Kornelija Jurin Starčević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Elvir Resić iz redakcije časopisa Bosna.

Kultura se, složili su se učesnici, ne sukobljava. Ona prožima, povezuje, stvara zajednički prostor. Postavljeno je ključno pitanje: postoji li manjinska kultura? Može li neko kao Ibrica Jusić ili Feđa Šehović biti “manjinski umjetnik”? Zaključak: ne. To su ljudi koji su oblikovali samu srž hrvatske kulture bez obzira na nacionalno porijeklo. Umjetnost, naime, ne prelazi granice koje su omeđene konceptom na relaciji manjinsko-većinsko.

Govornici su podsjetili da kultura nije “čista” niti jednorodna – ona je proizvod slojevitosti, naslijeđa i dodira. “Civilizacije se ne sukobljavaju – sukobljavaju se politike, ljudi, interesi. Kultura ne poznaje sukobe, ona poznaje prožimanja”, poručeno je u jednom od najzapaženijih trenutaka rasprave.

ZAKLJUČNA RIJEČ: BERMIN MEŠKIĆ

Na zatvaranju konferencije obratio se predsjednik Nacionalne Koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Bermin Meškić, naglasivši da su ovi susreti nužni i plodonosni:

“Konferencija Una–Sava bila je više od skupa: bila je prostor susreta, dijaloga i zajedništva. U politici, ekonomiji, kulturi i medijima pokazali smo da postoji snaga koja ne pripada samo jednom narodu ni jednoj državi, već zajedničkoj budućnosti koju moramo graditi. Hvala svima koji su prepoznali značaj ove inicijative.”

Konferencija Una–Sava ostavila je snažan trag. Ne samo kao dvonevni događaj, već kao simbol mogućeg susreta. Rijeke ne poznaju granice. Možda je vrijeme da ih i mi prestanemo crtati tamo gdje treba graditi mostove.