Akademik Ibrahim Kajan, urednik zbirke Argentarium, u svom je obraćanju publici govorio ne samo o poeziji i njenoj ulozi u pamćenju, nego i o širem kontekstu – o organiziranju Muslimana-Bošnjaka u Zagrebu na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Njegovo svjedočanstvo o tom periodu bilo je izuzetno dojmljivo, jer se oslanja na vlastito učešće u formiranju i jačanju kulturnog i političkog djelovanja bošnjačke zajednice u Hrvatskoj.
U organizaciji Udruge mladih Bošnjaka i prijatelja grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te Bošnjačke nacionalne zajednice za Primorsko-goransku županiju, u Rijeci je upriličena tribina i promocija knjige Argentarium – zbirke pjesama i poema koje svjedoče o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici i Podrinju.
U okviru programa, o samoj knjizi i aktivnostima vezanim uz mimohod sjećanja govorili su dr. Mensur Ferhatović i Šuhreta Dumanić, dok su kao gosti tribine sudjelovali akademik Ibrahim Kajan, urednik zbirke, te novinar Jakub Salkić.
Zbirka Argentarium nastajala je kroz gotovo tri godine predanog rada, a sadrži poeziju koja na autentičan i duboko potresan način oslikava tragediju srebreničkog genocida. Tekstovi u zbirci nisu tek literarni iskazi – oni su dokument vremena, vapaj za istinom i poziv na pamćenje.
Novinar Jakub Salkić, koji je i sam preživio zločin u Srebrenici, govorio je iz ličnog iskustva. U trenutku kada su se dešavali masakri, bio je dječak od desetak godina. Ta rana trauma duboko ga je obilježila i usmjerila njegov životni i profesionalni put – da svjedoči, govori i podsjeća. Danas kao novinar, Salkić na poseban način donosi detalje brojnih događaja kojima je svjedočio, ne dajući zaboravu ni prostora ni vremena.
Akademik Ibrahim Kajan, urednik zbirke Argentarium, u svom je obraćanju publici govorio ne samo o poeziji i njenoj ulozi u pamćenju, nego i o širem kontekstu – o organiziranju Muslimana-Bošnjaka u Zagrebu na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Njegovo svjedočanstvo o tom periodu bilo je izuzetno dojmljivo, jer se oslanja na vlastito učešće u formiranju i jačanju kulturnog i političkog djelovanja bošnjačke zajednice u Hrvatskoj.
Ibrahim Kajan (Mostar, 1. novembar 1944.) jedan je od najistaknutijih bošnjačkih, bosanskohercegovačkih i hrvatskih književnika. Pjesnik, publicist i esejist, Kajan je od 1969. godine nastanjen u Zagrebu, gdje je dao ogroman doprinos kulturnom i organizacijskom oblikovanju bošnjačke zajednice. Bio je osnivač i dugogodišnji predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske “Preporod”, kao i pokretač i glavni urednik utjecajnog časopisa Behar. Inicirao je i list Behar Journal te časopis za mlade Jasmin.
Kajan je studirao u Dubrovniku i Zagrebu, a doktorirao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, gdje je radio i kao profesor i dekan. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih pisaca i PEN Centra BiH, a od 2022. i redoviti član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).
Autor je brojnih zbirki poezije, drama, putopisa, eseja, romana i publicističkih djela. Njegovo književno stvaralaštvo obilježeno je dubokim osjećajem za bošnjački identitet, historiju i kulturu. Dobitnik je više nagrada, a njegovo ime ostaje trajno upisano u kulturnu mapu Bosne i Hercegovine i Hrvatske
