Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj Novi Glas u periodu koji slijedi objavljivat će intervjue s predstavnicima Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u lokalnim zajednicama, ali i drugim predstavnicima Bošnjaka iz različitih dijelova zemlje. Cilj ovih razgovora jeste prije svega upoznati Bošnjake u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, o tome kako druga najmnogobrojnija nacionalna manjina u ovoj državi živi, kako su zastupljeni u lokalnim vlastima te koji su problemi s kojima se susreću.
Prvi intervju obavili smo s Azimom Durmićem, predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine za Karlovačku županiju, s kojim smo razgovarali o položaju Bošnjaka u ovom dijelu Hrvatske.
Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u ovome mandatu? Možete li nam ukratko opisati sastav Vijeća?
U potpunosti sam zadovoljan sastavom novoizabranog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine za Karlovačku županiju. Međutim, ono što me posebno veseli jeste činjenica da je u sastav ovog saziva, koji broji 25 vijećnika, ušlo i deset žena, koje smatram da svakako trebamo uključiti u javni život, procese odlučivanja, i tijela poput ovoga.
Koji su prioriteti Vijeća u ovome mandatu?
S obzirom na to da je COVID-19 značajno usporio rad Vijeća u proteklom mandatu, svakako je cilj u prvom redu obnoviti njegovu ulogu u radu regionalnih i lokalnih institucija kao savjetodavnog tijela, ali, naravno, marljivo raditi na osnaživanju i promoviranju tradicije i kulture Bošnjaka.
Postoji li najava nekih projekata koje ćete održati/realizirati u budućem periodu?
Projekt kojeg smo započeli i za koji smatramo da je jedan od iznimno vrijednih jeste otvaranje malograničnog prijelaza u selu Gejkovac-Plazikur, u kojem živi veliki broj Bošnjaka, kao i Srba i Hrvata. Kada je riječ o poboljšanju života Bošnjaka u Karlovačkoj županiji, ovaj potez jako je bitan.
Koji su problemi Bošnjaka Vašeg lokalnog područja?
Problem Bošnjaka na lokalnoj razini ogleda se prvashodno u tome što postoje sela koja još uvijek nemaju riješen problem snabdijevanja pitkom vodom, a također visi u zraku i problem rješavanja infrastruktuture puteva i komunalija. Lokalne vlasti morat će se ozbiljno pozabaviti i ovim temama.
Kakva je saradnja s nadležnim institucijama lokalne i regionalne samouprave?
Saradnja s lokalnom i regionalnom samoupravom je na zadovoljavajućem nivou.
Kakvi su odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, ali i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj?
Isto tako, odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, kao i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj – Hrvatima, vrlo je dobar.
Koliko su Bošnjaci integrirani u zajednicu kada je riječ konkretno o lokalnoj sredini iz koje dolazite?
Kada je riječ o zastupljenosti Bošnjaka na području Karlovačke županije, mogu reći da sam jako zadovoljan budući da u Općini Cetingrad imamo zamjenika načelnice iz reda bošnjačkog naroda, u Općini Vojnić imamo predsjednika Općinskog vijeća, dok u Gradu Karlovcu imamo vijećnicu. Dakle, dosta smo zastupljeni.
Imate li komunikaciju s maticom – Bosnom i Hercegovinom?
Naravno. Mogu se pohvaliti da imamo odličnu komunikaciju, pa i saradnju, s BiH. Tu bih izdvojio saradnju s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem te članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, to govorim u kontekstu državnog nivoa vlasti, dok smo s druge strane također na vezi s Vladom Unsko-sanskog kantona te općinama Cazin, Bužim, Velika Kladuša…
