NA GRANICI SVJETOVA: Putopisi Evlije Čelebije u zagrebačkom izdanju

Izdavačka kuća Srednja Europa iz Zagreba objavila je knjigu „Evliya Çelebi in the Borderlands: New Insights and Novel Approaches to the Seyahatname (Western Balkans and Iran Sections). Urednici knjige su Vjeran Kursar, Nenad Moačanin i Kornelija Jurin Starčević.

Evlija Čelebi (turski Evliya Çelebi) bio je osmanski putopisac i diplomat (Istanbul, 25. III. 1611 – Istanbul, oko 1682). Studirao je teologiju, 1636. stupio je u službu sultana Murata IV. Iste godine sudjelovao je u ratu protiv Perzije. U službi svojega rođaka Mekel-Ahmed-paše, koji je zauzimao visoke položaje, više od 40 godina putovao Osmanskim Carstvom i upoznao mnoge zemlje i gradove. Rezultate putovanja objavio je u djelu Putopis (Seyahatnama) u 10 knjiga u kojem opisuje vlastite doživljaje, iznosi anegdote i priče, ali daje i jedinstvena svjedočanstva za kulturnu povijest. U tom zanimljivom djelu opisao je bosanske i hrvatske krajeve kroz koje je proputovao. Prigodom 400. obljetnice njegova rođenja, UNESCO je 2011. proglasio godinom Evlije Čelebija.

Izdavačka kuća Srednja Europa iz Zagreba objavila je knjigu „Evliya Çelebi in the Borderlands: New Insights and Novel Approaches to the Seyahatname (Western Balkans and Iran Sections). Urednici knjige su Vjeran Kursar, Nenad Moačanin i Kornelija Jurin Starčević.

Fokus ove knjige je na izdanju autografa Seyahatname, „Putopisa“ „svjetskog putnika i blagodatnog suputnika čovječanstva“, Evliyje Çelebija. Važne, ponekad velike razlike uočavaju se kao rezultat usporedne analize dijelova koji se odnose na Zapadni Balkan i Iran i Azerbejdžan s prethodno dostupnim verzijama Seyahatname. Dakle, jedan od glavnih ciljeva ovog zajedničkog napora bio je daljnje rasvjetljavanje ove vrste odstupanja, usredotočenih bilo na ta određena područja Osmanskog Carstva, bilo na općenitija obilježja Evlijina narativa.

Knjiga je usredotočena na dva pogranična područja Osmanskog Carstva, Zapadni Balkan, tj. Bosnu i Hrvatsku (sa Srbijom), koje graniče s teritorijima Mletačke Republike i Habsburške Monarhije na zapadu, te Iranom i Azerbejdžanom, pod vlašću Safavida, na istoku. Takva koncepcija pruža priliku za usporedbu između istočne i zapadne granice Osmanskog Carstva, posebno tema koje se odnose na ekonomsku i socijalnu povijest, urbanizaciju, etničke i konfesionalne odnose itd.

Urednici knjige su Vjeran Kursar i Kornelija Jurin Starčević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Nenad Moačanin, umirovljeni profesor s istoga fakulteta. Autori priloga u knjizi su istaknuti povjesničari i osmanisti.

Autori tekstova:

Mohammadreza Abbasi Naderpoor (Sveučilište Bu-Ali Sina, Hamadan)
Marta Andrić (Sveučilište u Zagrebu)
Jean-Louis Bacqué-Grammont (CNRS, Pariz)
Robert Dankoff (University of Chicago)
Aleksandar Fotić (Univerzitet u Beogradu)
Slobodan Ilić (Near East University, Nicosia)
Kornelija Jurin Starčević (Sveučilište u Zagrebu)
Hakan T. Karateke (University of Chicago)
Vjeran Kursar(Sveučilište u Zagrebu)
Nenad Moačanin (član suradnik HAZU, Zagreb)
Nuran Tezcan (Sveučilište Bilkent, Ankara)
Fariba Zarinebaf (University of California, Riverside)

 

IZVORSrednja Europ
Prethodni članakZAGREB-BEOGRAD-BERLIN: Počela nedelja turskog dokumentarnog filma
Naredni članakNevruz kao diplomatska prilika za Bosnu i Hercegovinu