Esad Čolić: Interni problemi Bošnjaka se uočavaju u našem međusobnom nepoznavanju, iz tog proizlaze naši nesporazumi

Najveća nam je nagrada da razvijamo i afirmiramo naše etničko, kulturno i vjersko dostojanstvo kao civilizirani ljudi. Djelimično sam zadovoljan sa sastavom Vijeća u ovom mandatu. Vijeće je sastavljeno od uglednih i moralnih članova, broj žena čini 50 posto, primjerena je i stručna i socijalna struktura Vijeća. Vijeće je dovoljno ekipirano da može u dovoljnoj mjeri i obimu raditi na programima održavanja i promidžbe bošnjačkog etničkog, kulturnog i vjerskog identiteta

Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj Novi Glas u periodu koji slijedi objavljivat će intervjue s predstavnicima Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u lokalnim zajednicama, ali i drugim predstavnicima Bošnjaka iz različitih dijelova zemlje. Cilj ovih razgovora jeste prije svega upoznati Bošnjake u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, o tome kako druga najmnogobrojnija nacionalna manjina u ovoj državi živi, kako su zastupljeni u lokalnim vlastima te koji su problemi s kojima se susreću.

Nakon razgovora s Azimom Durmićem i Almirom Raimović, također smo o stanju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj govorili i s predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Općine Kršan Esadom Čolićem.

Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Općine Kršan u ovom mandatu?

Na teritoriji Kršana prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2021. godine evindentirano je 153 pripadnika bošnjačke nacionalne manjine i u odnosu na popis iz 2011. godine Bošnjaka u ovoj općini je manje za 64 ili 29,49 posto. Iako je fizički pripadnika bošnjačkog nacionalnog, etničkog, kulturnog i vjerskog identiteta povećan u odnosu na popis iz 2011. godine, kod popisa u 2021. godini zabilježen je pad broja Bošnjaka. Stručno i naučno nije istraživano zašto je nacionalna komponenta neartikulirana u stvarnom volumenu kakav je on u stvarnosti. Mi paušalno ovakvu situaciju kvalificiramo kao manjak (ili je krivo vrijeme COVID-19 ,pa se nije moglo drugačije) nacionalne svijesti kod Bošnjaka ne samo Kršana, već uopće. U Kršanu ima mladih, obrazovanih ljudi, međutim, oni se ne žele društveno angažirati. Kada se mladom obrazovanom Bošnjaku ili Bošnjakinji ponudi društveni angažman u bošnjačkim asocijacijama, oni odmah pitaju šta lično dobijaju od toga. Cjelokupan naš rad se zasniva na dobroj volji, volontarizmu bez ikakve materijalne naknade. Najveća nam je nagrada da razvijamo i afirmiramo naše etničko, kulturno i vjersko dostojanstvo kao civilizirani ljudi. Djelimično sam zadovoljan sa sastavom Vijeća u ovom mandatu. Vijeće je sastavljeno od uglednih i moralnih članova, broj žena čini 50 posto, primjerena je i stručna i socijalna struktura Vijeća. Vijeće je dovoljno ekipirano da može u dovoljnoj mjeri i obimu raditi na programima održavanja i promidžbe bošnjačkog etničkog, kulturnog i vjerskog identiteta.

Koji su prioriteti Vijeća u ovom mandatu?

Od početka djelovanja Vijeća, možemo reći, kao izvršne vlasti kulturne autonomije, nama je prioritet da zajednica međusobno bude jedinstvena, solidarna, uravnotežena u životnom okruženju, poštovana od sebe i od drugih. To postižemo kreativnom idejom i programskim načelima koji se javno prezentiraju i prakticiraju.

Postoji li najava nekih projekata koje ćete održati/realizirati u budućem periodu?

Mi smo kao Vijeće korisnici budžetskih sredstava Općine Kršan. Dakle, kroz budžet finansiraju se programi, između ostalog, i društvenih organizacija. Mi smo za ovu 2023. godinu kandidirali programe obilježavanja putem akademije nacionalnih blagdana (Dan neovisnosti i Dan državnosti matične domovine Bosne i Hercegovine), vjerske blagdane putem manifestacija (Ramazanski i Kurban-bajram), smotru bošnjačkih KUD-ova uz goste iz matične domovine, tu je i tradicionalno bosansko sijelo i još neki drugi programi koje realiziramo u saradnji s Vijećem bošnjake nacionalne manjine Istarske županije, Bošnjačke nacionalne zajednice Istarske županije i Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske.

Koji su problemi Bošnjaka Vašeg lokalnog područja?

Što se tiče građanskih i manjinskih prava, pa i socijalnog stanja, Bošnjaci Općine Kršan nemaju nikakvih problema. Bošnjačka manjina je veoma cijenjena i poštovana u ovoj općini, čitavoj županiji i Republici Hrvatskoj. Interni problemi se uočavaju u manjku našeg međusobnog nepoznavanja, tj. koliko smo međusobno srodnici, koje su nam zajedničke nacionalne, kulturne i drevne poveznice. Iz tog proizlaze naši nesporazumi, nerazumijevanja i nesaradnja, što se negativno odražava na cjelokupnu manjinsku, pa i lokalnu zajednicu.

Kakva je saradnja s nadležnim institucijama lokalne i regionalne samouprave?

Saradnja s institucijama lokalne i regionalne samouprave odvija se vrlo kvalitetno i na zavidnoj razini. Sve institucije su nam na raspolaganju i vrlo pažljivo i odgovorno rješavaju naše potrebe u svim segmentima.

Kakvi su odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, ali i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj?

U Općini Kršan institucionalno ne djeluju druge nacionalne manjine osim bošnjačke. Međutim, u gradu Labinu djeluju italijanska i srpska nacionalna manjina i s njima dobro sarađujemo. Institucionalno, mi smo državljani Republike Hrvatske bošnjačkog etničkog porijekla ili bošnjačkih korijena. Lojalni smo našoj izabranoj domovini Hrvatskoj i mi s njom i ona s nama nema nikakvih problema.

Koliko su Bošnjaci integrirani u zajednicu kad je riječ konkretno o lokalnoj sredini iz koje dolazite?

Prema nekim našim lokalnim istraživanjima Bošnjaci su kategorija koja u svom razvoju iskazuje sklonost asimilaciji. Od početka 1950-ih godina prošlog stoljeća, kada su počeli na ova područja stizati muslimani, Bosanci, Bošnjaci, pa sve do danas može se isčitati da su čitave porodice nekoliko generacija mijenjale svoj nacionalni, kulturni i vjerski identitet. Nije dobar model razvoja nacionalne manjine niti da se ona getoizira. Svako zatvaranje i getoiziranje vodi nestanku zajednice.

Mi smo Bošnjaci u Istri, pa tako i na teritoriji Kršana, odlučili da se nacionalna bošnjačka manjina razvija po modelu integracije u sveukupni javni, društveni, politički, kulturni i filozofski život lokalne i regionalne zajednice ne odričući se svog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, ali sa svojim obilježjima želimo obogatiti zatečeni nacionalni, kulturni, vjerski, povijesni identitet. To je prepoznala i lokalna i regionalna zajednica i na tom konceptu vrlo dobro se razumijemo i međusobno podržavamo. U Općinskom Vijeću Općine Kršan kao lokalnoj zajednici od 14 članova dva su Bošnjaci, čak jedan Bošnjak čini prevagu u općinskoj vlasti. U ovim strateškim ciljevima razvoja i infrastrukture učestvuju na različite načine i Bošnjaci. Nije samo interes domicilnim ljudima da se općina svekoliko razvija, već je prijeko potrebna i Bošnjacima koji su našli svoju životnu egzistenciju tu.

Imate li komunikaciju s maticom – BiH?

Republika Hrvatska je fantastično svojom zakonodavnom regulativom riješila prava nacionalnih manjina. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina ne samo da je definirala prava, već je konkretno navela i obaveze lokalne, regionalne i državne razine vlasti da se osigura materijalna potpora kako bi se ta prava mogla konzumirati. Između ostalih, definirano je i pravo kontakta i komunikacije pripadnika nacionalnih manjina s tijelima – stručnim, naučnim, kulturnim, povijesnim – s institucijama matične nam domovine. Međutim, mi smo zainteresirani za tu saradnju u svim domenima ljudskog života, pa i saradnju dobrih odnosa Hrvatske i BiH te Hrvata i Bošnjaka u BiH. U Hrvatskoj Hrvati i Bošnjaci nemaju nikakvih međuljudskih, međunacionalnih problema. Istina, BiH se od svoje samostalnosti nalazi u vrlo teškom položaju i mi to razumijevamo. Mi smo kao dijaspora pojedinačno, ali i organizirano pomogli matičnoj domovini i Bošnjacima u Bosni kada im je to najviše bilo potrebno i na to smo ponosni. Međutim, nismo zadovoljni institucijama države i zavičaja odnosom prema nama. Na naše molbe i zahtjeve na ustroj univerzalnog koncepta saradnje državnih i lokalnih tijela nikada se nije niko očitovao. U praksi se dešava da Istrom i Hrvatskom prolaze, dolaze i odlaze razni visoki dužnosnici Federacije BiH i BiH, a da ne znaju za udruženja i zajednice Bošnjaka koja djeluju na tim područjima. Kada odemo u rodna mjesta i treba da riješimo neki problem u lokalnoj zajednici toliko smo izloženi raznim ucjenama da bi se često odrekli i zavičaja i domovine. Istina, to su neotesani,neprosvijećeni i nekulturni pojedinci,ali oni su „slika“ zavičaja i domovine. Postoje dobre saradnje pojedinih KUD-ova iz BiH i Istre i Hrvatske. Komunikacija mladih u KUD-ovima ima velike koristi, stječu se nova prijateljstva koja često postanu i trajna, u praksi se multipliciraju i na svekolike načine uvezuju.

 

Prethodni članakAlmira Raimović: Nakon dvadeset godina došlo je do promjene u kompletnom sastavu Vijeća, zadovoljni smo da su članovi novi ljudi
Naredni članakSpektakularan uspjeh BNV: U Sandžaku deset godina nastave na bosanskom jeziku