Almira Raimović: Nakon dvadeset godina došlo je do promjene u kompletnom sastavu Vijeća, zadovoljni smo da su članovi novi ljudi

Nakon dvadeset godina došlo je do promjene u kompletnom sastavu Vijeća. Bošnjaci su izabrali građane s liste Bošnjačke nacionalne zajednice Pule i Istarske županije, a gdje su bile kandidirane tri liste različitih udruženja. Zadovoljni smo da su članovi Vijeća novi ljudi, 50 posto mladi i 40 posto žene, o čemu se vodilo računa i prilikom sastavljana liste. Vijećnici su puni elana i volje za radom, za promjenama, za akcijom i osmišljavanjem novih projekata

Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj Novi Glas u periodu koji slijedi objavljivat će intervjue s predstavnicima Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u lokalnim zajednicama, ali i drugim predstavnicima Bošnjaka iz različitih dijelova zemlje. Cilj ovih razgovora jeste prije svega upoznati Bošnjake u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, o tome kako druga najmnogobrojnija nacionalna manjina u ovoj državi živi, kako su zastupljeni u lokalnim vlastima te koji su problemi s kojima se susreću.

Prvi intervju obavili smo s Azimom Durmićem, predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine za Karlovačku županiju, dok je naš drugi sagovornik predsjednica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Pule Almira Raimović.

Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Pule u ovom mandatu?

Nakon dvadeset godina došlo je do promjene u kompletnom sastavu Vijeća. Bošnjaci su izabrali građane s liste Bošnjačke nacionalne zajednice Pule i Istarske županije, a gdje su bile kandidirane tri liste različitih udruženja. Zadovoljni smo da su članovi Vijeća novi ljudi, 50 posto mladi i 40 posto žene, o čemu se vodilo računa i prilikom sastavljana liste. Vijećnici su puni elana i volje za radom, za promjenama, za akcijom i osmišljavanjem novih projekata.

Koji su prioriteti Vijeća u ovom mandatu?

Kako je uvedena izborna nastava na bosanskom jeziku u osnovne i srednje škole, po modelu C, nastojat ćemo utjecati na povećanje broja djece koja pohađaju taj predmet, jer je Pula najveći grad u Istri s premalo djece na nastavi bosanskog jezika. Radit ćemo i na edukaciji roditelja po tom pitanju.

Prostor koji nam je dodijeljen od grada Pule, nastrojat ćemo približiti i učiniti dostupnim svim bošnjacima Pule, što do sada nije bilo moguće. Ponudit ćemo bošnjačkim asocijacijama prostor na korištenje za održavanje tribina, sastanaka, manifestacija i s.

Tražit ćemo saradnju s Gradom Pula na povećanju socijalnih davanja bošnjačkim porodicama kojima je to potrebno, tražit ćemo pomoć za dobijanje stipendije od Grada bošnjačkim studentima te ćemo kroz edukaciju, tribine, razgovore, educirati mlade da su sport, kultura i dijalog s ostalim manjinama jedini put ka zajedničkom rješavanju sličnih problema.

Kao jedan od glavnih prioriteta svakako je i saradnja s Islamskom zajednicom s ciljem privlačenja što više mladih kako bi učestvovali u obilježavanju značajnih datuma Bosne i Hercegovine.

Postoji li najava nekih projekata koje ćete održati/realizirati u budućem periodu?

U budućem periodu planiramo održavanje zajedničke sjednice svih vijeća gradova Istarske županije i Grada Zagreba, u koordinaciji sa SABAH-om (Saborom bošnjačkih asocijacija Hrvatske) tražit ćemo objave više tekstova iz područja kulture te svakako obilježavanje praznika Dana državnosti i Dana nezavisnosti BiH.

Koji su problemi Bošnjaka Vašeg lokalnog područja?

Definitivno, najveći problem lokalnog područja je asimilacija stanovništva.

Kakva je saradnja s nadležnim institucijama lokalne i regionalne samouprave?

Saradnja s logalnom i regionalnom zajednicom je povoljna. Svakako da uvijek može i bolje, na čemu ćemo uložiti dodatne napore.

Kakvi su odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, ali i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj?

Imamo jako dobar odnos s ostalih sedam nacionalnih manjina u Puli – albanskom, crnogorskom, slovenskom, srpskom, makedonskom, romskom i mađarskom, s kojima sarađujemo na dobijanju multimedijalnog centra u Puli, u kojem bi sve manjine imale svoje prostore, dvoranu i sl.

Što se tiče lokalnog stanovništva, osjećamo i dobijamo podršku za svoj rad, što je vidljivo i iz dolazaka na manifestacije u organizaciji bošnjčakih asocijacija.

Koliko su Bošnjaci integrirani u zajednicu kad je riječ konkretno o lokalnoj sredini iz koje dolazite?

Bošnjaci u logalnoj sredini nedovoljno integrirani.  U Istarskoj županiji imamo jednog  županijskog vijećnika i dva gradska (Labin i Vodnjan), što je vrlo malo s obzirom na broj Bošnjaka u Istri. Moram naglasiti da Pula nema niti jednog jedinog vijećnika i po zadnjem popisu stanovništva ima još manje izjašnjenih Bošnjaka, što je zabrinjavajuće. Potrebno je dodatno educirati stanovništvo da se upišu iz odrednice Musliman u odrednicu Bošnjak.

Imate li komunikaciju s maticom – BiH?

Komunikacija je nedavno ostvarena, posjetom ministra Sevlida Hurtića Puli. Bošnjaci su imali priliku biti na tribini, koja je održana u hotelu Brioni, razgovarati o svojim nacionalnim problemima, čuti koje su mogućnosti Ministarstva u pomoći oko rješavanja pojedinih pitanja, te je obećana pomoć u traženju posebne izborne jedinice za Bošnjake u Hrvatskom saboru. Dogovoren je idući susret u novembru, kada će se analizirati dosadašnji rad i rješavanje dogovorenih pitanja.

Prethodni članakPresuda Strazbura zvanična, Bosna i Hercegovina mora mijenjati Ustav
Naredni članakEsad Čolić: Interni problemi Bošnjaka se uočavaju u našem međusobnom nepoznavanju, iz tog proizlaze naši nesporazumi