Plenković: Ulazak u Schengen očekujemo tijekom 2022.

"Nova strategija o Schengenu koju je Europska komisija objavila početkom lipnja jasno ističe stav Komisije, da treba dovršiti šengenski prostor, a to podrazumijeva i Hrvatsku i Bugarsku i Rumunjsku. "

Zagreb, Hrvatska - 7. srpnja 2021: Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković primio je predstavnike udruga studenata Bosne i Hercegovine koji su na studijskom boravku u Republici Hrvatskoj, ( Stipe Majic - Anadolu Agency )

ZAGREB – Premijer Andrej Plenković, koji je Saboru u ponedjeljak podnio Izvješće o sastancima Europskog vijeća u posljednjih šest mjeseci, ponovio je kako očekuje da se ulazak Hrvatske u Schengen ostvari tijekom 2022.

„Više puta sam javno rekao da očekujemo da to bude tijekom 2022.“, odgovorio je premijer Peđi Grbinu (SDP) koji je pitao hoće li biti proširenja Schengena i kada, te kakav je stav drugih država članica, s obzirom na izjavu slovenskog ministra unutarnjih poslova Aeša Hojsa, a koja ‘prevedena’ kaže da postoji dvojba hoće li u idućih šest mjeseci u dnevni red uopće biti uvršteno pitanja ulaska Hrvatske u Schengen.

Premijer je pritom uputio na novu strategiju o Schengenu koju je Europska komisija objavila početkom lipnja, a gdje se, ističe, jasno kaže stav Komisije, da treba dovršiti šengenski prostor, „a to podrazumijeva i Hrvatsku i Bugarsku i Rumunjsku“.

Za Hojsovu izjavu kaže da je „generičkog karaktera“ te napominje da  niti jedna zemlja koja predsjeda Vijećem, temu koja je osjetljiva poput proširenja, neće staviti ako o tome ne postoji konsenzus.

„Mi ćemo to donijeti na Vijeće kad svi elementi budu zreli, donijet  ćemo ga u partnerstvu s predsjedavajućim“, kazao je Plenković.

Pomak u slovenskim izjavama

Uputio je pritom i na „ogroman pomak“ u izjavama slovenskih predsjednika vlada i ministara.

„Kad ste do ove slovenske vlade uspjeli čuti jasno od premijera, pa sada i predsjednika i ministara, da je Slovenija sto posto za članstvo Hrvatske u Schengenu, to vam je ključno i to je ono što  je bitno“, odgovorio je Grbinu.

„Što se tiče potpora i cijepljenja, država ima pravo uvjetovati potpore  na bilo koji način, pravno je to moguće“, odgovorio je premijer Grbinu, ali i nekim drugim oporbenim zastupnicima koji su to problematizirali.

Pritom ističe da su mnogi gospodarstvenici primili potpore, praktično samo uz ispunjavanje minimalnih Vladinih kriterija.

„Ono što želimo je da ljudi koji dolaze na posao, dolaze sigurni da su i ovi pored njih također sigurni, a to je moguće samo ako je što veći broj ljudi cijepljen“, poručio je, hvaleći se kako je Vlada „u svim fazama“ pandemije odradila sve što je trebala, održala život normalnijim nego što su to radile brojne druge članice EU-a.

Vjerujem u hrvatski narod

Što ste drugo mogli, koja druga vlada nije napravila isto, uzvratio mu je Nikola Grmoja (Most) koji vezanje potpora uz cijepljenje drži „apsolutno nedopustivim“.

Vladinu kampanju cijepljenja kritizira Marijan Pavliček (HS) koji tvrdi da je otišla u krivom smjeru. „Što je slijedeće, hoće li oni koji se nisu cijepili dobiti trake na ramenima“, upitao je?

Ne znam kako ste došli do takvih formulacija o trakama, uzvratio mu je Plenković, pozvavši ga da ohrabri građane za cijepljenje.

„Bilo bi dobro da se što više ljudi cijepi, bez prisila i bez traka“, rekao je premijer, pa naglasio da se cijepljenjem nikom ne prijeti, te da vjeruje u hrvatski narod, da je pametan i informiran.

Iako je oporba, mahom, kritizirala Vladine mjere u pandemiji covida i pad koji je zabilježilo gospodarstvo, Nino Raspudić (Most) pohvalio je što nismo imali prestroge mjere i dugotrajno zatvaranje.

Apologije čuvajte za neka druga brda, ne za Banske dvore, uzvratio mu je premijer Plenković.

Pohvale je Vlada, pak dobila od HDZ-a. „Vlada očito dobro radi, neovisno koliko opori smeta da to kažemo“, rekao je Marko Pavić pa ponovio kako Hrvatska u idućih deset godina ima na raspolaganju preko 30 milijardi eura koje moramo iskoristiti.

U dva mandata ove Vlade, mislim da ćemo osigurati i zdravstvenu i monetarnu i svu sigurnost za naše građane da ostanu i rade u Hrvatskoj, rekao je Pavić.