Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, stava je da nije u najboljem interesu ni Rafinerije u Bosanskom Brodu ni bh. građana da Bosna i Hercegovina pokrene međunarodnu tužbu protiv Hrvatske, odnosno pokrene postupak poništenja sporazuma koji je rezultirao postavljanjem cijevi ispod rijeke Save bez znanja i odobrenja države BiH.
Prije više od tri mjeseca Klub zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH postavio je pitanje Vijeću ministara kada će pokrenuti tužbu za poništenje “nezakonito i neustavno zaključenog sporazuma” koji su zaključili Hrvatska i bh. entitet Republika Srpska, a koji je za posljedicu imao “ilegalno postavljanje cijevi ispod rijeke Save”, što je izazvalo i niz reakcija bh. političara.
U pitanju je postavljanje gasovoda do Rafinerije u Bosanskom Brodu.
Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika SDA, danas je na sjednici Zastupničkog doma ponovo postavio ovo pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, s obzirom na to da odgovor još nikada nisu dobili.
– Nismo pripremili pisani odgovor jer sve nadležne institucije koje trebaju biti dio odgovora nisu dostavile svoje izjašnjenje. Ali pokušat ću kratko reći neke ključne stavove u vezi s ovim. Protokol o gasifikaciji potpisali su RS i Hrvatska 2017. godine. Ovaj saziv Vijeća ministara nije učestvovao u tome. Shodno Dejtonskom sporazumu, energetika je u nadležnosti entiteta. Nažalost, na nivou BiH nije donesen zakon o gasu, a Sekretarijat Energetske zajednice je naveo da postoje opstrukcije i da one dolaze od strane FBiH – rekao je Tegeltija.
Nadalje je rekao da je Regulatorna komisija za energetiku RS-a dala potrebnu saglasnost, a da je Zakon o gasu RS-a dobio saglasnost relevantnih međunarodnih faktora.
– Stav Vlade Hrvatske jeste da smatra da je protokol međunarodni akt koji nije pravno obavezujući i daje se institucionalna podrška privatnom projektu. Očekujemo da se o tome izjasne sve institucije. Iz moje perspektive, najvažnija je stvar da se uspješno okonča gasifikacija Rafinerije u Bosanskom Brodu, da se smanji zagađenost, a ako postoje bilo kakvi pogrešni koraci, da se nađe način da se to otkloni da ne bude povrijeđen subjektivitet BiH ni Hrvatske, ali proces raskidanja ugovora nije u najboljem interesu ni Rafinerije ni građana BiH – stava je Tegeltija.
Osmanović mu je odgovorio da se ne spori da privatne i javne kompanije mogu potpisivati sporazume, ali da je, kada je u pitanju realizacija koja obuhvata prelazak granica, nedopustivo da se to radi bez Parlamentarne skupštine BiH, i bez Predsjedništva BiH u čijim je rukama vanjska politika.
– Kako bi se Hrvatska postavila da je FBiH ili RS sa ove strane, bez bilo kakvog upoznavanja Vlade Hrvatske ili predsjednika, to učinila. Sigurno bi bila žešća reakcija – dodao je Osmanović.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prije nekoliko mjeseci je izjavio da je postavljanje gasovodnih instalacija preko rijeke Save, u svojevrsnoj tajnosti i bez znanja državnih institucija Bosne i Hercegovine, očito još jedan čin agresije na Bosnu i Hercegovinu u okviru novog vida udruženog poduhvata, domaćih i inostranih aktera.
– Dakle, sad postaje jasno da je ovo bio akt sa one druge strane zakona i međunarodnog prava, u čemu su neki očito učestvovali. Jedan od aktera koji nam mora ponuditi odgovore na pitanja kako je ovo uopće bilo moguće je direktor Granične policije BiH Zoran Galić. Bez obzira sa kolikim ljudstvom raspolažu i kakvi su kapaciteti državne Granične policije, polaganje ovolikih gasovodnih instalacija ne može i ne smije proći neprimijećeno – naveo je Komšić.
