U povodu Dana bijelih traka: U nedjelju predstava “Schindlerov lift” u Zagrebu

Schindlerov lift

U spomen na žrtve zločina koji se 1992. godine dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Udruga Stara Rijeka i okolica pozivaju na obilježavanje Dana bijelih traka u Zagrebu u nedjelju, 29. maja.

Podjela bijelih traka bit će upriličena u 18:30 sati na Trgu bana Jelačića u centru Zagreba.

Isto tako, predstava “Schindlerov lift”, rađena prema istoimenom romanu prijedorskog književnika, teatarskog reditelja i dramaturga Darka Cvijetića, bit će izvedena isti dan u 20 sati u Centru za kulturu Histrionski dom (Ilica 90, Zagreb).

“Schindlerov lift” je predstava koja govori o ratnim užasima koji su se tokom devedesetih događali u Prijedoru ili, drugim riječima, zlu koje se krije iza susjednih vrata i dva prijedorska nebodera u koje je smještena sva tragedija Bosne i Hercegovine.

Gledaoci tvrde da je riječ o pozorišnom komadu kakav dugo nije viđen na ovim prostorima, a karte se uglavnom rasprodaju nekoliko dana pred igranje.

Uloge u predstavi tumače istaknuta bh. glumačka imena: Tatjana Šojić, Gordana Boban, Aleksandar Seksan, Admir Glamočak, Muhamed Hadžović, Maja Izetbegović, Sabit Sejdinović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović, Sin Kurt, Isa Seksan, Dino Hamidović, Lana Zeničanin i Tijana Zeherović.

Režiju predstave potpisuje Kokan Mladenović.

“Dobar dio potencije ove predstave leži u osnovnom konceptualnom rješenju. Dječija igra i igračke su savršeni kontrast radnji. Sam Crveni soliter, ansambl zajednički gradi od kockica za sklapanje, i ruši na kraju. U pozadini je metalni tobogan – tunel, i željezna konstrukcija. Likovnost mikrokozmosa ove predstave, bazirana na dječijoj igri, igračkama, i, najvažnije, nevinosti, a u sjajnoj izvedbi Adise Vatreš – Selimović, budi snažne asocijativne nizove, kojima se dodatno podcrtava užas “odraslog” svijeta. Ta izražena kontrastnost i kontradiktornost sadržana u ljudskoj prirodi, jedan je od glavnih tematskih okvira predstave, koja idejno ostaje u skladu sa anti-ratnim opredjeljenjem romana. Mladenović izvodi djecu na scenu i postavlja ih u ravan sa odraslima, primjerice u prizorima kolektivnog ubijanja prikazanoj kroz koreografiju pred sami kraj predstave. Taj mlađi dio glumačkog ansambla, kojeg čine Sin Kurt, Isa Seksan, Dino Hamidović, Lana Zeničanin i Tijana Zeherović, vjerno prati starije kolege, i savršeno se uklapa u cjelinu, donoseći dodatno osjećanje svježine, ali i pitanje budućih generacija sa sobom”, napisala je o ovoj predstavi Emina Kovačević, istaknuta bh. teatarska kritičarka.