Bošnjaci u Hrvatskoj protestiraju zbog omalovažavanja žrtava Genocida u Srebrenici

Razumijemo da se prije finalnih pregovora i dogovora o budućnosti odnosa unutar Bosne i Hercegovine žele zauzeti što povoljnije pozicije, samim time i ostvariti ambicije koje ima Republika Hrvatska u Bosni i Hercegovini, ali priklanjanje negatorima Genocida i onima koji veličaju ratne zločince nije dobro i dalekosežno će napraviti nepopravljivu štetu svima

Memorijalni centar u Srebrenici

Koordinacija županijskih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i predstavnika za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj uz potporu Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske i Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske poslala je otvoreno pismo u kojem protestiraju i izražavaju veliku zabrinutost, a u isto vrijeme i tugu zbog omalovažavanja žrtava počinjenog Genocida u Srebrenici, te ostalih žrtava ratnih zločina u cijeloj Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

“Poštovani,

ovim putem protestiramo i izražavamo veliku zabrinutost, a u isto vrijeme i tugu poradi omalovažavanja žrtava počinjenog Genocida u Srebrenici, te ostalih žrtava ratnih zločina u cijeloj Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Sramotni potez Dragana Čovića, Marine Pendeš i Lidije Bradare kod glasanja u vezi sa Zakonom o zabrani negiranja Genocida u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i svrstavanje uz one koji ne prihvataju istinu i presude međunarodnih sudova čini ogromnu štetu i Republici Hrvatskoj, jer je očito da Dragan Čović i politika koju on provodi u Bosni i Hercegovini ima bezuvjetnu podršku od strane Vas kao čelnika najvažnijih institucija u Republici Hrvatskoj.

Ništa manju podršku od strane Vas ima i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. I neka ima, to je Vaše pravo, a s kojim se ne slažemo. Ne slažemo se jer bezuvjetno podržavate one koji negiraju Genocid i njegove žrtve, koji omalovažavaju pripadnike drugog naroda, druge etničke i vjerske skupine, te koji na sve načine segregiraju ‘druge’.

Razumijemo da se prije finalnih pregovora i dogovora o budućnosti odnosa unutar Bosne i Hercegovine žele zauzeti što povoljnije pozicije, samim time i ostvariti ambicije koje ima Republika Hrvatska u Bosni i Hercegovini, ali priklanjanje negatorima Genocida i onima koji veličaju ratne zločince nije dobro i dalekosežno će napraviti nepopravljivu štetu svima.

Pristup i tumačenje počinjenog Genocida u Srebrenici kao ‘nekog genocida’ koji je drugačiji od genocida koji su počinjeni nad drugim narodima je apsolutno pogrešan. U Srebrenici nije bio jedan događaj nego je događaj koji je trajao od 1992. godine, a kulminirao je u prvoj polovici jula 1995. godine kad je počinjen strašni zločin koji je presuđen kao genocid. Postavljamo pitanje, je li trebalo pobiti još ljudi u više događaja pa da definicija i poimanje genocida bude potvrđena? Jasno je po međunarodnom pravu šta je genocid i tu nema dvojbe. Nije nam namjera polemizirati nego ukazati da se (želimo misliti) nespretnim i nesretnim formulacijama vrijeđaju osjećaji preživjelih Srebreničana i drugih koji su doživjeli i preživjeli strahote rata i/ili izgubili svoje najdraže. Poznato Vam je da su ubijene hiljade djece i maloljetnika, da je strijeljano samo na jednom mjestu preko hiljadu ljudi. Strijeljanja su rađena na smjene jer se oni što pucaju umore. Strašno je to i nezamislivo normalnom čovjeku. Neki kojima se priključio i Dragan Čović, studenskim domovima daju imena ratnih zločinaca, dodjeljuju odlikovanja u prisustvu istoga Čovića generalu koji je činio zločine i po Hrvatskoj itd. Možda je to Vama u redu, ali nama koji smo osjetili šta je to nepravda, šta je to rat i smrt nikako nije.

Nedopustivo je da se 2021. godine negiraju i umanjuju zločini za koje postoje pravomoćne presude pa se i samim time počinitelji proglašavaju herojima.

Ohrabruje nas reakcija građana Republike Hrvatske koji su pokazali da o tim bitnim civilizacijskim pitanjima imaju krajnje pozitivan stav i da daju podršku, puno razumijevanje i suosjećanje sa žrtvama. Pozivamo sve da budu odgovorni jer je pitanje šta ostavljamo iza sebe svojoj djeci, svojoj zajednici, svojoj državi i narodu. Ništa nije vrijedno jednog ljudskog života

Poznato Vam je da je Hrvatski sabor još 2005. godine donio Izjavu o Srebrenici, a 2009. godine proglasio 11. juli Danom sjećanja na Srebrenicu, te se svake godine u Hrvatskom saboru komemorira za žrtve Genocida. U Hrvatskom saboru su bili gosti i preživjeli Srebreničani koji su svjedočili o Genocidu. Da li su još uvijek dobrodošli? Što da im sada kažemo”, stoji u otvorenom pismu.