Senad ef. Hevešević: Čuvar islamske tradicije Bošnjaka u Osijeku

Svim muslimankama i muslimanima ovog područja središte vjerskog života je naš mesdžid u Zagrebačkoj ulici u Osijeku koji je na tom mjestu od 1978. godine, a u skorije vrijeme se nadamo početku radova na novom vjerskom objektu koji će označiti i novi period djelovanja ovog džemata koji organizirano djeluje od 1927. godine - kaže Senad ef. Hevešević.

Senad ef. Hevešević je mladi je osječki imam koji itekako promišlja izazove života muslimana i Bošnjaka u Hrvatskoj, posebno kada je riječ o pandemiji korona virusa i borbi protiv nje, ali i ostalim problemima sa kojima se susreću muslimani Hrvatske.

Djelovanje i organiziranje Islamske zajednice u Osijeku i Hrvatskoj uopće nešto je drugačije od ustrojstva džemata u Bosni i Hercegovini. Kako je Hevešević nedavno rekao za medije Islamske zajednice u BiH, geografska razuđenost ipak je poseban izazov u radu.

– Osnovna razlika je što zajednica u Osijeku ne pokriva samo Osijek, već se radi o većem geografskom području. Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Osijek pokriva područje dvije državne administrativne regije, a na tom području boravi oko 3.000 muslimanki i muslimana. Sama ta geografska razuđenost poseban je izazov u radu, organiziranju i djelovanju, te je to prva asocijacija na osnovnu razliku u odnosu na džemate u BiH. Svim muslimankama i muslimanima ovog područja središte vjerskog života je naš mesdžid u Zagrebačkoj ulici u Osijeku koji je na tom mjestu od 1978. godine, a u skorije vrijeme se nadamo početku radova na novom vjerskom objektu koji će označiti i novi period djelovanja ovog džemata koji organizirano djeluje od 1927. godine – kaže Senad ef. Hevešević.

Govoreći o aktivnostima tokom pandemije korona virusa, ef. Havešević istakao kako je pandemija imala značajan utjecaj na vjerski život muslimanki i muslimana ovog područja, ali da su ipak uspjeli na alternativne načine održati džemat na okupu.

– Ipak, ono što treba istaknuti je stalna volja i konstantni trud džematlija da se drže propisanih mjera, da očuvamo jedni druge zdravima koliko je to moguće, da brinemo jedni o drugima… Ta solidarnost je možda najljepša „nuspojava“ pandemije, a najveća briga ostaje očuvanje psihološke stabilnosti u izazovnim vremenima gdje se mnoge džematlije bore s ekonomskim problemima izazvanim pandemijom – kazao je Senad ef. za Preporod.info.

Ramazan u doba pandemije

Zbog pandemije, ramazan se realizira u vrlo specifičnim uslovima.

– Bogatiji smo za prošlogodišnje iskustvo ramazana koji nam je, na specifičan način, pokazao kakva se ljepota krije u tome da se, ipak, u ramazanu malo uspori, zastane nad svojim ibadetima, posveti svojoj porodici i pronađe miris postača u skromnijem, užem krugu prilikom iftara u odnosu na velike iftare, koji, naravno, također imaju svoju vrijednost, ali je vrlo važno uspostaviti ravnotežu – ističe ef. Havešević.

Jasno je da su muslimani u Hrvatskoj manjina, stoga je sama integracija u društvo drugačija. Senad ef. kaže da se na rad džemata u BiH može gledati kao na model funkcionisanja, ali i da džemati u dijaspori, također, imaju specifične izazove.

– Područje Osijeka, i Slavonije u širem smislu, ponajviše je prijašnjih godina u medijima bilo prisutno u kontekstu iseljavanja stanovništva i odlaska u bogatije zemlje Europske unije (EU). Muslimanke i muslimani u svakom smislu dijele te izazove s ostalim stanovništvom. Integrirani u društvo, tražeći nafaku, poneki pronalaze odgovor u iseljavanju. Nekima to bude korak naprijed, neki ipak shvate da je to bio nepotreban potez. Ako bi pokušali definirati osnovni problem, mislim da su ovo koordinate u kojima se treba kretati na razini svakodnevnog života, a u širem smislu generacija muslimana koji ovdje borave poseban je problem balansiranja između integracije i asimilacije, gdje je precizan i specifičan rad na očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta uvijek iznimno potreban. Potrebno je razumjeti da rad u džematima BiH ne može biti preslikan na džemate izvan BiH, upravo zbog tih specifičnih izazova, multikulturalne sredine u kojima su muslimani vjerska manjina, a obazriv pristup u radu i djelovanja imama i muslimana općenito je obaveza zbog porodičnih i drugih veza s različitim društvenim skupinama – kaže on.

Brinimo jedni o drugima

Bošnjacima širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, ovaj osiječki imam je poručio da trebaju više brinuti jedni o drugima, biti solidarni i suzbiti lične zarad interesa zajednice.

– Globalna situacija u kojoj se nalazimo pokazala je važnost solidarnosti koja se ne može vagom izvagati niti metrom izmjeriti. Solidarnost je potrebnija nego ikad u vrijeme kad, recimo, različite države vise na rubu bespoštedne borbe za prednost u dostupnosti cjepiva. Ako to preslikamo na lokalni nivo, potrebno nam je operacionaliziranje dvije dimenzije: brinimo jedni o drugima suzbijajući u sebi lični interes, a gledanje na sebe i druge temeljimo na znanju i činjenicama, pokazujući mudrost u prepoznavanju iluzija koje nam se podastiru – rekao je Senad ef. Hevešević.

O platformi “Islam.edu”

Prije nekoliko mjeseci grupa alumnista Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu pokrenula je online platformu za promociju naučnih islamskih sadržaja. Platforma je osmišljena tako da nudi tekstualni, audio i videosadržaj i na sasvim nov i drugačiji način prezentira islamske sadržaje.

Tako, naprimjer, platforma sadrži i podcast – popularni medij dijaloške emisije koji gledaocima / slušaocima omogućava direktno praćenje dijaloških emisija u kojima, u ovom slučaju, mogu slušati izrazito zanimljive goste koji doista imaju šta reći.

Idejni tvorci platforme koji najviše truda ulažu u njen razvoj i održavanje jesu Hasan Hasić, koji uređuje platformu, i imam Sadmir ef. Mustafić, koji tehnički uređuje njene sadržaje.

Saradnik je i Senad ef. Hevešević koji o ovom projektu kaže:

Svijest o karakteristikama svijeta u kojem živi odlika je vjernice i vjernika i navedeno se može podvesti pod značenje poznate poslaničke dove: “Allahu, pokaži mi stvari onakvima kakve one jesu!” Prepoznavati svijet onakvim kakav jeste znači i prepoznati načine djelovanja preko novih medija. Iznimna (a po nekima i pretjerana) demokratičnost društvenih mreža i internetskih medija omogućava pristup edukativnim i odgojnim sadržajima svakome s konekcijom, a pružatelji tih sadržaja neselektivno niču na sve strane. Ključno je primijetiti da istinski uspjeh ovakve vrste djelovanja zahtijeva, između ostalog, dvije karakteristike u pristupu: nesebičnost i meritornost.

IslamEDU kao platforma izrasta na temelju nesebičnosti i volonterskog rada u želji da se ponudi edukativni sadržaj, a oni koji nude taj sadržaj, vjerujemo da je tako, istinski su meritorni da govore o temama o kojima govore. Ovakvim pristupom pokazuje se istinsko zrenje mladih snaga koje su spremne na navedeni način koristiti nove medije i biti na usluzi zainteresiranim korisnicima. Iluzija je da u toj gustoj šumi pružatelja sadržaja nije moguće isplivati kvalitetom i pristupom i u tom kontekstu vrlo je važno pozvati sve one koji žele javno djelovati u našim društvima da ponude svoje sadržaje platformi IslamEDU da bi stekli samopouzdanje progovaranja vlastitim glasom, što je posebna blagodat koja nam se nudi.

Upravo zato na platformi IslamEDU u jednom serijalu govorim o islamskoj kulturi i civilizaciji, pokušavajući ponuditi alternativno promišljanje u odnosu na orijentalističko promatranje koje nam se nameće, a koje, naprimjer, islamskoj kulturi i civilizaciji namjenjuje ulogu ne pretjerano važnog prevoditeljskog poduhvata koji nije ponudio ništa originalno u svjetskoj povijesti. Također, vrlo je važno razumjeti poznate historijske činjenice, pogotovo u ranoj povijesti islama, tako da znamo razloge određenih događaja, da uspostavimo uzročno-posljedičnu vezu između tih događaja te da ih razumijemo u širem kontekstu koji nadilazi geografsko područje koje je muslimanska država pokrivala.

Očuvanje islamske tradicije Bošnjaka itekako je vezano za razumijevanje tih višestoljetnih procesa koji su doveli do dolaska islama na naše područje i utjecali na specifičnost razvitka islamske tradicije Bošnjaka na koju možemo biti ponosni i vjerujemo da IslamEDU može biti platforma koja će to prezentirati onako kako dolikuje savremenom svijetu.“