Saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Armin Hodžić ugostio je u Hrvatskom saboru skupinu studenata druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću, koji su u sklopu kolegija uporednih pravnopolitičkih sustava posjetili hrvatski parlament te se kroz neposredan razgovor sa zastupnikom upoznali s ustrojstvom i radom Sabora.
Posjet je organiziran na inicijativu nositeljice kolegija, profesorice Ajne Jodanović Bakrać, i kolege Jasmina Musića, kao prilika da studenti komparativni pravni i politički sustav, koji se na fakultetu izučava teorijski, dožive i na praktičnoj razini, u instituciji o kojoj uče.
Pozdravljajući goste, zastupnik Hodžić ukratko ih je upoznao s privremenim sjedištem Sabora, podsjetivši kako se stalna zgrada na Trgu svetog Marka u Gornjem gradu obnavlja nakon potresa, zbog čega zastupnici ovaj mandat zasjedaju na zamjenskoj lokaciji. Predstavljajući se, istaknuo je da je riječ o njegovu prvom mandatu, da je s 30 godina najmlađi zastupnik u aktualnom sazivu te da je rođen i odrastao u Zagrebu, gdje je i magistrirao na Fakultetu političkih znanosti, dok njegova obitelj potječe iz Gradačca.
Najveći dio susreta bio je posvećen institucionalnim i proceduralnim pitanjima, koja su studentima prava posebno zanimljiva. Hodžić je objasnio da mandat saborskih zastupnika traje četiri godine te da bi, s obzirom na to da su posljednji izbori održani u travnju 2024., sljedeći, dvanaesti saziv Hrvatskoga sabora redovno trebao biti konstituiran 2028. godine. Pojasnio je dinamiku rada, sjednice koje se održavaju od utorka do petka, smjenu radnih i terenskih tjedana te ustavne stanke, kao i način postavljanja zastupničkih pitanja na aktualnom prijepodnevu. Posebno se osvrnuo na ustroj klubova zastupnika i na specifičnost po kojoj zastupnici nacionalnih manjina, uz Klub zastupnika nacionalnih manjina, mogu istovremeno biti i članovi još jednoga kluba; sam je predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika te član Kluba zastupnika nacionalnih manjina.
Na pitanja studenata razgovor se dotaknuo i aktualnih odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hodžić je naglasio kako su dvije zemlje geografski i povijesno upućene jedna na drugu te da je upravo manjinskim zajednicama u najvećem interesu da ti odnosi budu što bolji. Pozvao je na više odgovornosti, a manje populizma i zapaljive retorike u javnom prostoru, upozorivši da posljedice nepromišljenih istupa najčešće osjete obični ljudi na terenu. Govoreći o raspravama o uređenju BiH, pojasnio je zašto se u hrvatskoj javnosti pojedine inicijative percipiraju kao pokušaj unitarizacije te zašto Daytonski sporazum, nastao kako bi se zaustavio rat, danas teško može biti mjera suvremenog državnog uređenja.
Predstavljajući položaj zajednica koje zastupa, Hodžić je studentima približio i specifične izazove bošnjačke manjine u Hrvatskoj, među kojima je i pitanje izjašnjavanja u popisu birača, gdje je znatan broj ljudi i dalje evidentiran kao „Muslimani“, bez prava koja pripadaju nacionalnoj manjini. Podsjetio je i na doprinos Bošnjaka Republici Hrvatskoj, istaknuvši da su brojni pripadnici manjine ugradili svoje živote u njezinu obranu, a čija su imena uklesana na spomeniku uz Zagrebačku džamiju.
– Nama je istinski stalo da odnosi dviju država i dvaju naroda budu što bolji, jer se upravo na manjinama ti odnosi najčešće i prelamaju. Ono što je do nas, to ćemo i napraviti, ali svima nam treba više odgovornosti i strpljenja, a manje jeftinog herojstva koje sutra nikome ne rješava životne probleme – poručio je Hodžić studentima.
Na kraju susreta zastupnik je zahvalio profesorima i studentima na posjeti i iskazanom interesu, ocijenivši ovakve susrete vrijednim doprinosom povezivanju akademskih zajednica dviju zemalja. Izrazio je spremnost da se suradnja nastavi i da i buduće generacije studenata dobiju priliku iz prve ruke upoznati rad hrvatskoga parlamenta.
