Izašao je dvanaesti broj časopisa „Bosna”, u znaku 31. godišnjice Genocida u Srebrenici i naslovnice koja bilježi Mimohod sjećanja zagrebačkim ulicama.

Novi broj donosi prikaz monografije koja je izašla povodom jubilarnog, petnaestog Ultramaratona mira Vukovar -Srebrenica i komemoracije u Lisinskom, portret novog predsjednika Nacionalne koordinacije Bošnjaka dr. sc. Adisa Keranovića, blok intervjua o obrazovanju, kulturi i identitetu, te oproštaj od velikana bosanskohercegovačke likovne umjetnosti Edina Numankadića. Tekstovi vas vode od prvih standardiziranih udžbenika za bosanski jezik u Republici Hrvatskoj po Modelu C do čuvara starih zanata u Zenici, Visokom i na sarajevskom Kazandžiluku. PDF izdanje časopisa „Bosna” dostupno je besplatno putem portala www.bosna.hr.

Dvanaesti broj otvara uvodna riječ glavnog urednika Filipa Mursela Begovića „Gospon kustos, ja bih tak rado meditirala u derviškom hramu”, duhoviti i istovremeno duboko promišljeni zapisi s margina izložbe „Sufijski put ljubavi” Mersada Berbera, najposjećenije izložbe u historiji zagrebačkog Francuskog paviljona.

Središnji tematski blok posvećen je kulturi sjećanja. Jakub Salkić piše o monografiji „Ultramaraton mira Vukovar -Srebrenica: 15 godina”, knjizi koja prvi put na jednom mjestu, trajno i poimence, bilježi 227 kilometara sjećanja između dva grada simbola stradanja. Nedim Hasić izvještava iz Male dvorane Lisinskog, gdje je pred vrhom hrvatske države i diplomatama iz 22 zemlje o Srebrenici najsnažnije progovorio Amir Šečić, Srebreničanin rođen tri mjeseca nakon genocida: „Jedan je dan jači od trista šezdeset i četiri dana.” Stipe Majić donosi analizu zagrebačkog panela uoči historijskog NATO samita u Ankari, a Amina Šećerović Kasli piše o plasmanu reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo -o danima kada je Bosna ponovo disala kao jedno.

Rubrika Portreti predstavlja dr. sc. Adisa Keranovića, specijalista hitne medicine na čelu najvećeg hitnog prijama u Hrvatskoj i novog predsjednika Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, čovjeka koji zajedništvo mjeri vlastitim mjerilom: „Kada govorimo o zajedništvu, moramo ga i pokazati.”

Posebnu težinu donosi blok intervjua. Prof. dr. Bernes Aljukić, autor prvih standardiziranih udžbenika za Model C, govori o tome šta znači pisati udžbenik za bošnjačku manjinu; prof. dr. Ena Begović-Sokolija o književnosti kao mostu i kulturi koja se ne gradi zatvaranjem identiteta nego međusobnim susretima; Indira Kučuk-Sorguč, direktorica Muzeja Sarajeva, o kulturi kao posljednjoj liniji odbrane jednog društva. Helena Klakočar, prva žena dobitnica nagrade „Andrija Maurović” za životno djelo, otkriva svijet dokumentarne grafičke novele, Edin Safić svjedoči o Bošnjacima kao najaktivnijoj manjini u Sisku, a Denis Beganović, uoči izlaska knjige „Između života i smrti”, o pedeset dana borbe s covidom i dvadeset dva dana kome: „Život je krhak, ono što ostaje su ljubav i ljudi.”

U rubrici Kulturno naslijeđe Rabija Arifović vodi nas kod čuvara tradicije: Ahmedina Husejnovića iz Zenice, koji izrađuje replike autohtonih narodnih nošnji Bosne i Hercegovine; te četiri generacije kazandžija porodice Hidić sa sarajevskog Kazandžiluka.

Historijska čitanka Nedima Hasića donosi priču o stoljeću Velike džamije u Parizu – od simbola zahvalnosti za 100.000 stradalih muslimanskih vojnika do tajnog utočišta u kojem su tokom nacističke okupacije spašavane stotine Jevreja.

In memoriam Filipa Mursela Begovića oproštaj je od Edina Numankadića, slikara koji je bosanskohercegovačku umjetnost izveo iz provincijske zavjetrine u visoki modernizam i koji je vjerovao u umjetnost kao izvanvremenski angažman. U rubrici Novi glasovi Mirsada Delić Šerifović debitira bajkovitom pričom „Grad na zrnju soli”, a u Osvrtima Begović prikazuje dvojezičnu zbirku haikua „Tanka opna sna” Amira Kapetanovića.

U separatu „BosnaInfo” bilježimo govor zastupnika Armina Hodžića o Rezoluciji DP-a i HDZ-a, veličanstveno bajramsko veče u Lisinskom sa sufijskom semom iz Konje, monodramu Emira Hadžihafizbegovića „Sve je do nas”, nastup Bassema Youssefa u Zagrebu, II. smotru folklora BKUD-a Sevdah, ispraćaj biciklista na putu do Srebrenice, terenske aktivnosti od Banovine do Istre te priču o velikom srcu Esme Dobrić iz Raše.

Časopis čitaje na linku.