U Istri je održan 21. Festival bošnjačke kulture, tradicionalna manifestacija posvećena očuvanju i promociji kulturnog naslijeđa Bošnjaka, koja je i ove godine okupila brojne učesnike i ljubitelje folklora, sevdalinke i umjetnosti.
Bogat kulturno-umjetnički program otvorili su domaćini, pjevački zbor „Istarske gondže“, izvedbom triju tradicionalnih sevdalinki. Publici se potom predstavila Bošnjačka zajednica kulture – Gradsko društvo Bihać, čija je folklorna sekcija izvela tri koreografije, dok su omladinski narodni orkestar i solisti nastupili s desetak poznatih sevdalinki.
U programu su učestvovali i Kulturno-umjetničko društvo „Uljanik“ iz Pule te zbor Zajednice Talijana „Giuseppina Martinuzzi“ iz Labina, čime je festival još jednom potvrdio svoj značaj u povezivanju različitih kulturnih tradicija i jačanju međukulturne saradnje.
Prisutnima se u ime organizatora obratio predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre Senad Pršić, istaknuvši značaj očuvanja bošnjačke kulture i tradicije kroz ovakve manifestacije.
Festivalu su prisustvovali i zamjenica župana Istarske županije Jessica Acquavita te zamjenik gradonačelnika Pule Siniša Gordić, koji su u svojim obraćanjima naglasili izuzetno dobru saradnju s bošnjačkom nacionalnom manjinom.
Posebno su istaknuli da odnose među nacionalnim zajednicama u Istri ne treba posmatrati samo kroz pojam suživota, nego kao zajednički život u kojem različitosti predstavljaju bogatstvo društva.
Emotivna interpretacija glumice Emine Minke Muftić
Poseban dio festivalskog programa bio je nastup poznate bosanskohercegovačke glumice Emine Minke Muftić, koja je interpretacijom teksta posvećenog bosanskoj kraljici Katarini Kosači-Kotromanić publici približila jedno od najtragičnijih poglavlja bosanske historije.
U središtu interpretacije bila je sudbina kraljice Katarine, posebno njena majčinska bol zbog gubitka djece, Sigismunda i Katarine, koji su nakon pada Bosanskog kraljevstva pod osmansku vlast 1463. godine odvedeni iz Bosne.
Katarina Kosača-Kotromanić, supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša i majka dvoje djece, nakon pada kraljevstva utočište je pronašla najprije u Dubrovniku, a potom u Rimu, gdje je provela ostatak života u izbjeglištvu.
Historijski izvori bilježe njene pokušaje da oslobodi djecu, čija je sudbina ostala trajno povezana s njenim životom i historijskim naslijeđem. Njen sin Sigismund kasnije je prihvatio islam i pod imenom Ishak-beg djelovao u Osmanskom carstvu, dok je o kasnijem životu kćerke Katarine sačuvano znatno manje pouzdanih podataka.
Kroz umjetničku interpretaciju Muftić, priča o kraljici Katarini predstavljena je prvenstveno kao univerzalna priča o majčinstvu, gubitku, progonstvu i čežnji za porodicom, ali i kao podsjećanje na složenu historiju Bosne i Hercegovine.
Održavanjem 21. Festivala bošnjačke kulture Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre nastavila je tradiciju predstavljanja bošnjačkog kulturnog stvaralaštva, istovremeno promovirajući saradnju s drugim nacionalnim zajednicama i očuvanje kulturne raznolikosti Istre.
(Tekst i foto: Denis Beganović)
