Kulturno-umjetničko društvo „Đulistan“ iz Labina već više od desetljeća djeluje na očuvanju i predstavljanju bošnjačke kulturne baštine u Istri. Od prvih folklornih proba 2012. godine do danas, društvo je razvilo prepoznatljiv repertoar, ostvarilo brojna domaća i međunarodna gostovanja te okupilo generacije djece i mladih.

O njegovu osnivanju, razvoju i izazovima djelovanja govori predsjednica Mirela Karić, koja od samih početaka sudjeluje u organizaciji rada društva i njegovim folklornim aktivnostima.

Počeci Kulturno-umjetničkog društva „Đulistan“ vezani su uz 2012. godinu, kada se Mirela Karić, na poticaj oca, uključila u folklorne aktivnosti KUD-a „Kršanski ljiljani“ u Potpićnu. Njezinu angažmanu u folkloru prethodilo je djelovanje u bošnjačkoj zajednici, uključujući obnašanje dužnosti predsjednice Bošnjačke nacionalne zajednice Grada Labina.

Iskustvo stečeno u Potpićnu potaknulo ju je na pokretanje folklorne skupine u Labinu. Uz želju da se u lokalnoj sredini stvore uvjeti za organizirano njegovanje bošnjačkih folklornih običaja, važan osobni motiv bilo joj je uključivanje dviju kćeri u aktivnosti kroz koje bi upoznale kulturno nasljeđe svojih predaka.

Prve probe održavane su u prostorijama Bošnjačke nacionalne zajednice u Labinu, uz podršku Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i članova zajednice. Okupljanje zainteresiranih započelo je putem osobnih kontakata i društvenih mreža, a u početnoj fazi važnu je ulogu imao Almir Bektić iz Vodnjana, koji je članove upoznao s osnovnim folklornim koracima i elementima bošnjačkih koreografija.

Društvo je započelo djelovati sredinom 2012. godine, a 14. veljače 2013. službeno je registrirano kao udruga. Time su stvoreni formalni uvjeti za samostalno djelovanje, uz nastavak suradnje s KUD-om „Kršanski ljiljani“, koja traje i danas.

U organizacijskom razvoju društva značajan doprinos dale su njegove potpredsjednice. Prva potpredsjednica, Jasmina Ibralić, u aktivnosti je bila uključena zajedno sa svojim dvjema kćerima. Sve tri ostale su članice društva, a mlađa kći i danas aktivno nastupa. Dužnost potpredsjednice potom je preuzela Ervada Hevešević, koja je obnaša treći mandat.

Uz sudjelovanje u organizaciji rada, Hevešević je i aktivna plesačica. U folklorne aktivnosti tijekom godina bili su uključeni i članovi njezine obitelji. Njezine kćeri, koje se školuju u Zagrebu, nastupaju kada im obveze to dopuštaju, dok je sin također godinama bio član društva.

Kroz „Đulistan“ su tijekom proteklih godina prošle brojne generacije članova, među kojima su posebno zastupljena bila djeca i mladi. Njihov odlazak na školovanje, zapošljavanje ili osnivanje obitelji prirodno je utjecao na promjene u članstvu, ali i obilježio razvoj društva.

– Kroz godine imali smo jako puno plesača svih generacija, najviše djece i mladih. Mnogi su s vremenom otišli zbog škole, fakulteta, posla ili osnivanja vlastitih obitelji. Možemo reći da smo ispratili mnoge mlade i djecu u svijet odraslih. Ponosni smo što je veliki broj bošnjačke djece i mladih bio dio našeg društva i što smo zajedno stvorili uspomene, savladali mnoge prepreke i radovali se zajedno – prisjeća se Mirela.

Repertoar oblikovan istraživanjem i stručnim usavršavanjem

KUD „Đulistan“ danas okuplja oko 60 aktivnih članova, a djelovanje društva obuhvaća očuvanje tradicionalnih igara, napjeva i običaja te njihovo predstavljanje kroz folklorne koreografije i kulturno-umjetničke programe.

Repertoar je razvijan postupno, oslanjajući se na stručnu literaturu, seminare, dostupne videozapise i znanja koja su članovi stjecali tijekom godina. Posebno su zastupljene bošnjačke igre iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, kao i orijentalne stilizacije na kojima društvo nastavlja raditi.

U stručnom usavršavanju i pripremi koreografija sudjelovala je i članica Vesna Hrvatin, koja je pohađala seminare usmjerene na rad s folklornim skupinama, osobito s djecom predškolske i školske dobi.

Važan iskorak u razvoju repertoara ostvaren je suradnjom sa sarajevskim koreografom Rifetom Kulićem, koji je za društvo postavio tri koreografije: „Igre iz Podrinja“, „Igre iz okolice Jajca“ i „Kolaž bošnjačkih igara“.

Mirela ističe da je većina koreografija nastala zajedničkim radom članova, uz razmjenu ideja, istraživanje i prilagodbu pojedinih folklornih elemenata. Takav pristup omogućio je oblikovanje repertoara koji, uz predstavljanje tradicijskih igara, odražava i specifičnosti rada društva.

– Sve naše koreografije, koje su skup različitih igara i napjeva iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, meni su jako važne i sve ih želim sačuvati od zaborava. Sve nose i naš jedinstveni pečat jer smo u velikoj većini slučajeva radili sami. To je iziskivalo veliki trud, strpljenje, ljubav, volju i vrijeme – ističe Mirela.

Osim predsjedničkih i organizacijskih obveza, Karić aktivno sudjeluje u folklornim izvedbama. Probe se održavaju jednom tjedno, dok se u razdobljima intenzivnijih priprema za nastupe organiziraju i dva puta tjedno.

Organizacijski i financijski izazovi djelovanja

Kontinuirano djelovanje kulturno-umjetničkog društva podrazumijeva znatne organizacijske obveze, od održavanja proba i pripreme nastupa do osiguravanja odgovarajućih nošnji, prijevoza i sredstava za gostovanja.

Posebnu pozornost zahtijeva nabava i održavanje tradicijskih nošnji. Većina ih se izrađuje u Istri, dok je dio odjevnih predmeta i dodataka nabavljen u Sarajevu. Među njima su ženske anterije, papučice, tepeluci i drugi elementi bošnjačke tradicijske odjeće.

Pripreme za nastupe uključuju i usklađivanje brojnih pojedinosti neposredno prije izlaska na pozornicu. Iako su takve situacije često zahtjevne, članovi su tijekom godina stekli iskustvo koje im omogućuje učinkovitiju organizaciju.

– Iza pozornice je kaos jer svi žurimo sa spremanjem, plesačice se šminkaju, pletu se pletenice, namještaju tepeluci i marame, stavlja se pojas i popravlja nošnja. Izazova ima puno, ali mi smo već dugi niz godina uhodana ekipa i mnogo toga možemo predvidjeti i pravovremeno djelovati – objašnjava ona.

Među najvećim izazovima Karić izdvaja financiranje aktivnosti. Troškovi izrade nošnji, organizacije putovanja i sudjelovanja na festivalima predstavljaju značajno opterećenje, zbog čega smatra da bi veća financijska potpora Grada Labina pridonijela stabilnijem radu društva.

Poteškoće postoje i pri organizaciji gostovanja drugih kulturno-umjetničkih društava, osobito onih iz udaljenijih sredina. Jedan od problema predstavlja nedostatak smještajnih kapaciteta koji bi bili financijski prihvatljivi za gostujuće skupine.

Unatoč navedenim izazovima, kontinuitet rada temelji se na angažmanu članova i njihovoj međusobnoj povezanosti. Tijekom godina razvijena su prijateljstva koja se nastavljaju i izvan folklornih aktivnosti, a upravo takvi odnosi pridonose okupljanju novih članova.

Za Karić je osobito važan osjećaj zajedništva koji se razvija tijekom proba i nastupa, kada pojedinačni trud članova postaje dio zajedničke izvedbe.

– Najljepše mi je kada svi stanemo u početnu poziciju i kada počne glazba pa zajedno krenemo izvoditi naučene pokrete koje su dio koreografije. Naravno, i pauze su jako zanimljive jer tada razgovaramo, dijelimo informacije i raspravljamo o aktualnim temama vezanima uz naš rad. A posebno je lijepo kada dođemo na pozornicu i s ponosom izvedemo naučenu koreografiju, dajući sve od sebe – pisuje Mirela.

 

Predstavljanje bošnjačke baštine na međunarodnim festivalima

Tijekom više od desetljeća djelovanja KUD „Đulistan“ sudjelovao je na brojnim folklornim manifestacijama u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama, predstavljajući bošnjačku kulturnu baštinu izvan lokalne zajednice.

Među važnijim iskustvima izdvaja se prvo duže putovanje na Ohrid u Sjevernoj Makedoniji, nakon kojeg je uspostavljena suradnja s organizacijom MIOFF. Ta suradnja nastavljena je i tijekom narednih godina.

Gostovanja u Bosni i Hercegovini imaju posebno mjesto u radu društva. Uz predstavljanje repertoara, omogućuju članovima neposredno upoznavanje kulturnih sredina iz kojih potječu igre, pjesme i običaji koje izvode.

Sudjelovanje na međunarodnim festivalima pruža mogućnost predstavljanja bošnjačke tradicije široj publici, ali i upoznavanja folklornog stvaralaštva drugih naroda. Takvi susreti pridonose razmjeni iskustava i uspostavljanju suradnje među kulturno-umjetničkim društvima.

Govoreći o dosadašnjim rezultatima, Karić ističe da joj, uz međunarodna gostovanja, posebno značenje ima podrška publike u Labinu. Nastupe društva prate i sugrađani koji nisu bošnjačkog podrijetla, što smatra važnim pokazateljem interesa lokalne zajednice za njihov rad.

– Ponosna sam na sva naša gostovanja u matičnoj domovini i sudjelovanja na festivalima folklora u mnogim zemljama. Posebno pamtim naša prva gostovanja u Bosni i Hercegovini, kada su s nama putovali gotovo svi članovi društva. Imali smo puno djece i mladih i uvijek je bilo bučno i veselo – ističe ona.

Uz folklorno djelovanje, jedna od temeljnih zadaća KUD-a „Đulistan“ jest očuvanje bošnjačkog kulturnog identiteta i prenošenje tradicijskih vrijednosti na mlađe generacije.

Karić vlastiti odnos prema podrijetlu i kulturnom nasljeđu povezuje s obiteljskim odgojem i vrijednostima koje je usvajala tijekom odrastanja. Pripadnost bošnjačkom narodu smatra važnim dijelom osobnog identiteta, uz istodobno poštovanje kulturnih i tradicijskih posebnosti drugih zajednica.

U tom kontekstu djelovanje kulturno-umjetničkih društava promatra kao važan oblik povezivanja mladih s kulturnim nasljeđem, osobito u sredinama izvan Bosne i Hercegovine.

– Jako sam ponosna na naše bošnjačke asocijacije i na sve nas koji u svojoj domeni doprinosimo tome da se naša kultura, običaji i tradicija očuvaju za nas i za sljedeće naraštaje. Trudimo se ostati poveznica između naših korijena, našeg identiteta i djece i mladih koji tek trebaju naučiti više o svom podrijetlu, bošnjačkoj kulturi i folklornoj tradiciji Bošnjaka – naglašava sagovornica.

Ipak, uključivanje mlađih generacija predstavlja trajan izazov. Karić upozorava da dio bošnjačke djece i mladih u lokalnoj sredini ne pokazuje dovoljno interesa za folklorne aktivnosti, pri čemu važnu ulogu pripisuje roditeljima i obiteljskom okruženju.

Smatra da sudjelovanje u kulturno-umjetničkom društvu, osim upoznavanja tradicije, pridonosi razvoju odgovornosti, upornosti i spremnosti na suradnju. Kroz zajednički rad djeca i mladi stječu iskustva koja nadilaze samo izvođenje folklornih koreografija.

Dugogodišnji angažman u vođenju društva zahtijeva vrijeme i osobno odricanje, no Karić ističe da motivaciju pronalazi upravo u članovima, njihovom napretku i zajedničkim rezultatima.

– Moj angažman zahtijeva dosta odricanja, truda i vremena, ali sve što se radi s ljubavlju nije teško. To ne shvaćam kao neki teret, nego više kao poziv i obvezu. Motivacija su mi naši igrači, naši najmlađi, ali i oni koji su s nama dugi niz godina – navodi Karić.

Nakon više od desetljeća rada, KUD „Đulistan“ nastavlja djelovati kao mjesto okupljanja različitih generacija i organiziranog očuvanja bošnjačke folklorne tradicije u Labinu. Dosadašnji razvoj društva pokazuje značaj kontinuiranog angažmana članova i podrške zajednice, dok će uključivanje djece i mladih ostati jedan od važnih preduvjeta njegova budućeg djelovanja.

Govoreći o odnosu mlađih generacija prema vlastitom kulturnom nasljeđu, Mirela Karić upućuje poruku koja ujedno odražava temeljne vrijednosti njezina dugogodišnjeg rada.

– Ne bježite od svojeg nasljeđa, nemojte ostati ravnodušni, nego se potrudite naučiti što više o njemu. Ponosite se onime što jeste i što predstavljate. Ako nam se već pruža mogućnost da poštujemo i njegujemo svoje, trebamo to prihvatiti i u potpunosti iskoristiti – poručuje ona.

(Piše: Azra Kljajić)